Osim poduzetnika koji su do sada imali obvezu sastavljanja nefinancijskog izvještaja, novim Zakonom se krug obveznika izvještavanja o održivosti proširuje pa tako obveznici izvještavanja o održivosti postaju svi veliki poduzetnici prema kriterijima, mali i srednji poduzetnici čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište Europske unije te poduzetnici iz trećih zemalja koji obavljaju značajnu djelatnost na području Europske unije. Nadalje, proširen je obuhvat izvještaja pa se tako od poduzetnika sada zahtijeva  izvještavanje o utjecajima svojih aktivnosti na ljude i okoliš, kao i o tome kako pitanja održivosti utječu na njihove poslovne aktivnosti i operacije, čime se uvodi korištenje koncepta dvostruke materijalnosti.  Svi izvještaji biti će standardizirani prema ESRS-u, uzimajući u obzir tehničke savjete Europske savjetodavne skupine za financijsko izvještavanje (EFRAG). Također, uvodi se obveza angažiranja ovlaštenih revizora za provjeru izvještaja o održivosti, što nije bio slučaj u prethodnoj regulativi.  Uvođenjem revizije doprinosi se većoj vjerodostojnosti izvještaja i jačanju povjerenja investitora i drugih zainteresiranih strana.

U Delegiranom aktu od 31. srpnja 2023. objavljeno je ukupno 12 standarda za izvješćivanje o održivosti. ESRS 1 i ESRS 2 su međusektorski (engl. cross-cutting) i obvezni standardi koji se primjenjuju neovisno o ishodu dvostruke procjene materijalnosti (engl. double materiality assessment). Ostalih 10 standarda, zvanih tematskim standardima, koji pokrivaju okolišne, društvene i upravljačke teme predmet su procjene materijalnosti.

Standardi pokrivaju okolišne (E1 – Klimatske promjene, E2 – Onečišćenje, E3 – Voda, E4 – Bioraznolikost i E5 – Cirkularna ekonomija), društvene (S1 – Vlastita radna snaga, S2 – Radnici u dobavljačkom lancu, S3 – Pogođene zajednice, S4 – Potrošači i krajnji korisnici) te pravljačke teme (G1 – poslovno ponašanje).

Zajedno, ovih dvanaest ESRS-ova zahtijevaju od poduzeća da pruže informacije o: 

• upravljanju, poslovnom modelu i strategiji; 
• načinu upravljanja utjecajima, rizicima i prilikama (politike i aktivnosti); 
• kvantitativnim pokazateljima i ciljevima.

Ključne novosti u ESRS Standardima su:  

1. Materijalnost – prema nacrtu delegiranog akta, svi standardi i svi zahtjevi za objavu (engl. disclosure requirements) bit će predmet procjene materijalnosti, uz iznimku zahtjeva specificiranih u standardu ESRS 2: Opće objave (engl. General disclosures). Komisija smatra kako će to smanjiti teret izvještavanja za obveznike. 

2. Postupno uvođenje određenih zahtjeva – EFRAG je već predvidio da određeni zahtjevi iz standarda postupno postanu obvezni, odnosno da postoji prijelazni period u kojem se može izvijestiti jednostavniji oblik informacija. U nacrtu delegiranog akta Komisija je proširila tu mogućnost na još neke zahtjeve, uključujući da će u prvoj godini primjene standarda sva poduzeća moći ne objaviti očekivane financijske učinke povezane s pitanjima onečišćenja, vode, bioraznolikosti i korištenja resursa, kao i neke objave vezane za vlastitu radnu snagu (socijalna zaštita, osobe s invaliditetom, bolesti povezane s radom i razvnoteža između privatnog i poslovnog života). 

Poduzeća s manje od 750 zaposlenika dodatno imaju mogućnost u prvoj godini izvještavanja ne izvijestiti scope 3 emisije i zahtjeve za objavu u standardu ESRS S1 Vlastita radna snaga (engl. Own workforce), a u prve dvije godine imaju mogućnost ne objaviti informacije koje se traže prema standardu o bioraznolikosti (ESRS E4), radnicima u dobavljačkom lancu (ESRS S2), lokalnim zajednicama (ESRS S3) i kupcima (ESRS S4). 

3. Dobrovoljne objave: komisija je neke zahtjeve koje je EFRAG previdio kao obvezne učinila dobrovoljnima. To uključuje tranzicijski plan bioraznolikosti, pokazatelje o ne-zaposlenicima (engl. non-employees) i objašnjenje zašto poduzeće neku temu smatra nematerijalnom. 

4. Dodatna fleksibilnost u nekim objavama: Komisija je u nacrtu delegiranog akta predvidjela dodatnu fleksibilnost u nekim objavama, npr.  u izvještavanju o financijskim učincima koji proizlaze iz ESG rizika i informacijama o uključivanja dionika. Došlo je i do izmjena u metodologiji za procjenu materijalnih tema. 

Komisija je napravila ove izmjene kako bi osigurala proporcionalnost i točniju primjenu standarda u praksi. 

1. Novi delegirani akt dodaje nove gospodarske aktivnosti na popis taksonomski prihvatljivih djelatnosti za ciljeve ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama i donosi popis prihvatljivih gospodarskih koje znatno doprinose preostalim ciljevima (Zaštita vodnih resursa; Tranzicija na kružno gospodarstvo; Prevencija i kontrola onečišćenja; Očuvanje bioraznolikosti i obnova ekosustava).
2. Razvijeni su tehnički kriteriji provjere za djelatnosti koje doprinose ostvarenju ostala 4 okolišna cilja. Tehnički kriteriji provjere objavljeni su u obliku aneksa, gdje svaki aneks pokriva tehničke kriterije za jedan okolišni cilj.
3. Objavljene su nadopune i izmjene uputa za objavu ključnih pokazatelja uspješnosti objavljenih u Delegiranoj uredbi o objavama (Taxonomy Disclosures Delegated Act).
4. Od 1.1.2024. do 31.12.2024. kompanije će za 4 okolišna cilja (voda, kružna ekonomija, onečišćenje i bioraznolikost) morati izvijestiti samo udio prihvatljivih djelatnosti u ukupnim prihodima, CapEx-u i OpEx-u, a od 2025. izvještavaju i usklađenost. 

Prilikom izrade izvještaja o održivosti poduzeće se treba voditi načelom materijalnosti. To znači da u izvještaj treba uključiti informacije koje značajno mogu utjecati na sliku dionika o poduzeću i njihove odluke povezane s poduzećem. Izvještaj o održivosti treba biti sažet i jasan, ali informativan i relevantan. Upravo zato je procjena materijalnih tema, odnosno odluka što uključiti u izvještaj izuzetno važna na početku svakog procesa izvještavanja. Osim za izradu izvještaja, analiza materijalnosti može biti i vrlo korisna za donošenje odluka o investicijama. Istraživanja pokazuju da ulaganja u materijalna ESG područja mogu pozitivno utjecati na vrijednost poduzeća u dugom roku, dok ulaganja u nematerijalna područja neće rezultirati značajnim financijskim rezultatima.

Mandat za izradu ESRS standarda dobio je EFRAG (European Financial Reporting Advisory Group). Inicijalni prijedlog ESRS standarda objavljen je u travnju 2022. godine, nakon čega je otvoreno javno savjetovanje u kojem su mogli sudjelovati svi zainteresirani dionici. EFRAG je prilagodio standarde prema zaprimljenim kritikama i sugestijama te je nakon finalne provjere 23. Studenog 2022. Europskoj komisiji dostavio finalni nacrt ESRS standarda. Konačni nacrt ESRS standarda dostupan je na EFRAG-ovim službenim stranicama, a njihovo usvajanje i službena objava u obliku delegiranog akta očekuje se u lipnju 2023. godine.

Ukupno je razvijeno 10 tematskih standarda, od čega se 5 odnosi na okoliš (E), 4 na društvo (S) i 1 na upravljanje (G). Tematski standardi moraju se čitati zajedno sa standardom ESRS 1 koji upućuje u načela izvještavanja i standardom ESRS 2 koji daje upute kako izvijestiti politike, aktivnosti, ciljeve i pokazatelje za svaki tematski standard. 

Poduzeća obveznici izvješćivanja o korporativnom izvješćivanu trebat će objaviti detaljne informacije o pitanjima održivosti, čime će se povećati odgovornost poduzeća, omogućiti usporedivost i provjeru ESG podataka, te olakšati prijelaz na održivo gospodarstvo.

Prema traženom principu dvostruke materijalnosti, poduzeća će morati izvijestiti o tome kako njihov poslovni model utječe na njihovu održivost i o tome kako vanjski čimbenici održivosti (kao što su klimatske promjene ili pitanja ljudskih prava) utječu na njihove aktivnosti. To će omogućiti ulagačima i drugim dionicima donošenje informiranih odluka o pitanjima održivosti.

Poduzeća će trebati izvještavati prema Standardima za izvješćivanje o održivosti ESRS (eng. European sustainability standards) koji su dovršeni i objavljeni od strane EFRAG-a (eng. European Financial Reporting Advisory Group), s naglaskom na to da će ESRS E1 Climate change i ESRS S1 Own workforce biti obavezni. Novi standardi izvješćivanje o održivosti (ESRS) znatno proširuju opseg izvješćivanja te će biti primjenjiva na sva poduzeća obveznike. Uvrštena mala i srednja poduzeća također će biti obuhvaćena, ali će imati više vremena za prilagodbu novim zakonima.

Osim o ključnim okolišnim i društvenim pitanjima poduzeća će objavljivati informacije o ključnim rizicima i prilikama te ulozi administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela poduzeća, poslovnoj etici i korporativnoj kulturi, političkim angažmanima poduzeća, uključujući njegove aktivnosti lobiranja, upravljanju i kvaliteti odnosa s poslovnim partnerima, uključujući prakse plaćanja, sustavima unutarnje kontrole i upravljanja rizicima poduzeća, među ostalim u pogledu postupka izvještavanja poduzeća.

Izvješća će trebati biti u digitalnom xHTML formatu (jedinstveni europski elektronički format za izvještavanje) te će morati „označiti” označiti informacije o održivosti (Uredba o ESEF-u).

Izvješća o održivosti više neće biti samostalni dokument već integrirano izvješće koje obuhvaća izvješće poslovodstva, financijsko izvješće i izvješće o održivosti.

Izvješća će trebati biti eksterno verificirana od strane ovlaštenih revizora ili drugih pružatelja usluga provjere.