EU taksonomija Archives - IDOP

Izvještavanje o održivosti – Omnibus regulativa

Lucija — Wed, 05 Mar 2025 09:21:16 +0000

Prema prijedlogu Europske komisije, Omnibus regulativa predviđa izmjene u ključnim EU regulativama.

U nastavku su navedene ključne promjene koje Omnibus prijedlog predlaže u pogledu obveznika izvještavanja, vremenskog okvira i regulatornih zahtjeva u odnosu na prethodne propise.

Što je i zašto je predložena Omnibus regulativa?

Omnibus regulativa predstavlja prijedlog usmjeren na pojednostavljenje pravila o izvještavanju o održivosti kroz izmjene ključnih europskih regulativa:

CSRD (Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti),
CSDDD (Direktiva o dužnoj pažnji u održivom poslovanju),
CBAM (Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama),
EU taksonomije

Cilj ove inicijative je povećati konkurentnost Europske unije smanjenjem regulatornog opterećenja za poduzeća, omogućujući im učinkovitije usklađivanje s propisima i poticanje održivog poslovanja.

Ovaj prvi paket mjera obuhvaća sljedeće korake:

Pojednostavljenje izvještavanja o održivosti kako bi bilo pristupačnije i učinkovitije.
Unaprjeđenje pravila o dužnoj pažnji za potporu odgovornim poslovnim praksama.
Jačanje mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) radi poštenije trgovine.
Otvaranje novih prilika u europskim investicijskim programima.

Koje ključne izmjene su predložene Omnibus paketom ?

Omnibus regulativa donosi prijedloge izmjena u ključnim EU zakonodavnim okvirima, s ciljem smanjenja administrativnog opterećenja i poboljšanja usklađenosti s propisima. Detaljan pregled izmjena po regulativama:

1. Izmjene u CSRD-u (Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti):

	Izvorno	Prijedlog
Smanjenje opsega	1. krug: >500 zaposlenika ili >50 mil EUR neto prihoda ili >25 mil EUR bilance 2. krug: (2 od 3 kriterija) >250 zaposlenika, >50 mil EUR neto prihoda, >25 mil EUR bilance 3. krug: LSME (mala i srednja poduzeća s ograničenom odgovornošću) 4. krug: Ostale multinacionalne grupe izvan EU	Obveza izvještavanja sužava se na poduzeća s >1000 zaposlenika i >50 mil. EUR prihoda ILI >25 mil. EUR bilance. Velika javno uvrštena poduzeća s više od 1000 zaposlenika nastavljaju izvještavati. Poduzeća s 500–1000 zaposlenika zasad nastavljaju izvještavati, ali obveza može nestati ako se usvoji “veliki Omnibus”. Ako se zakonodavni proces produži (što je moguće), ova poduzeća će morati izvještavati i za 2025. Velika javno uvrštena poduzeća s manje od 500 zaposlenika te mala i srednja javna poduzeća neće morati izvještavati za 2025. ni 2026. Njihova obveza ovisi o usvajanju “velikog Omnibusa” do kraja 2027./2028. Ako se usvoji, obveza nestaje. Mikro i mala privatna poduzeća ostaju izuzeta i neće izvještavati.
Izmjena ESRS-a	Prvi set ESRS-a obvezan nakon dvostruke procjene materijalnosti (DMA)	Uklanjanje 25% zahtjeva za objavljivanje Fokus na kvantitativne podatke: Daje se prednost brojčanim pokazateljima u odnosu na narativna objašnjenja Veća jasnoća zahtjeva za objavljivanje Smjernice za načelo materijalnosti
Ograničenja informacija u lancu vrijednosti	Maksimalan broj informacija koje poduzeća mogu prikupiti od MSP-ova u svom lancu vrijednosti određen standardom za uvrštene MSP-ove	Nova gornja granica informacija određena je novim skupom dobrovoljnih standarda za poduzeća koja ne podliježu izvještavanju
Vanjska provjera (engl. Assurance)	Ograničeno uvjerenje postaje Razumno uvjerenje (ovisno o studiji izvedivosti) Standardi ograničenog uvjerenja u 2026. g. Standardi razumnog uvjerenja u 2028. g.	Ograničeno uvjerenje ostaje, Razumno uvjerenje uklonjeno Umjesto obveze da Komisija usvoji standarde za osiguranje održivosti do 2026., Komisija će izdati ciljane smjernice za osiguranje do 2026.
Materijalnost	Zahtijeva se dvostruka materijalnost	Ostaje obavezno
Standard za uvrštene MSP-ove	Obvezno za uvrštene MSP-ove	Uklonjeno
Standardi specifični za sektor	Obvezno od srpnja 2026. g.	Uklonjeno
Standard dobrovoljnog izvještavanja za mala i srednja poduzeća (VSME)	Sadrži obvezni modul koji pokriva iste teme kao ESRS i dobrovoljni modul koji pruža dodatne informacije – pojednostavljeni zahtjevi	Komisija će izdati preporuku o dobrovoljnom izvještavanju o održivosti temeljenom na VSME standardu, koji će biti usvojen delegiranim aktom

2. Izmjene u CSDDD-u (Direktiva o dužnoj pažnji poduzeća):

	Prijedlog
Maksimalna harmonizacija	Proširuje opseg maksimalne harmonizacije dužnosti identifikacije, obveza rješavanja negativnih utjecaja i obveze osiguravanja mehanizama za pritužbe
Građanska odgovornost	Uklanja režim odgovornosti na razini EU iz Direktive, dok zadržava zahtjeve za učinkovitim pristupom pravdi
Lanac aktivnosti	Ograničava opseg mjera dužne pažnje na operacije poduzeća, njegovih podružnica i izravnih poslovnih partnera, osim u specifičnim situacijama
Posljednje mjere	Uklanja obvezu prekida poslovnog odnosa kao krajnje rješenje
Tranzicijski plan	Mijenja odredbe tranzicijskog plana, ne zahtijevajući više da se stave na snagu, već nalaže poduzećima da usvoje tranzicijski plan koji uključuje provedbu radnji
Praćenje	Smanjuje učestalost praćenja učinkovitosti i primjerenosti mjera dužne pažnje na svako 5 godina
Definicija dionika	Ograničava definiciju dionika, pojašnjavajući da osim zaposlenika poduzeća (i podružnica), poslovnih partnera i sindikalnih predstavnika, na pojedince ili zajednice s direktnim utjecajem
Kazne i sankcije	Uklanja upućivanje na bilo koji neto prihod povezan s gornjom granicom za kazne
Smjernice	Ubrzava rokove za smjernice o najboljim praksama dužne pažnje od siječnja 2027. do 26. srpnja 2026.

3. Izmjene u EU taksonomiji:

	Prijedlog
Ažuriran prag	Potpuno izvještavanje EU taksonomije: >1000 zaposlenika i >450 mil EUR neto prihoda
Pojednostavljeno dobrovoljno izvještavanje	Poduzeća s >1000 zaposlenika i <450 mil EUR neto prihoda (no >50 mil EUR) izvještavaju po pojednostavljenom okviru, “Opt-in approach”
Revidiranje DNSH kriterija	Revidiranje DNSH kriterija, počevši od općenitog kriterija za sprječavanje i kontrolu zagađenja (“Dodatak C”)
OpEx	Operativni troškovi (OpEx) izvještavaju se samo ako prihvatljive aktivnosti čine više od 25% ukupnog prihoda (engl. turnover)
Ažurirani predlošci izvješća	Izmjene u objavama povezanima s taksonomijom, klimom i okolišem u delegiranim aktima s ciljem pojednostavljenja predložaka izvještavanja, što dovodi do smanjenja broja obaveznih podataka za 70%

4. Izmjene u CBAM-u (Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama):

	Prijedlog
Izuzeće za male uvoznike	Mali uvoznici (SME-i i pojedinci) više nisu obveznici CBAM-a → poduzeća koja uvoze male količine CBAM robe s vrlo niskim emisijama
Granični prag od 50 tona godišnje	Poduzeća koja uvoze manje od 50 tona CBAM robe godišnje (prosječno 80 tona CO₂ emisija) više nemaju nikakve CBAM obveze
Pojednostavljenje obveza za uvoznike koji ostaju u sustavu	Lakša usklađenost s CBAM izvještavanjem → Smanjuje se administrativno opterećenje za poduzeća koja su i dalje u obvezi CBAM-a
Jednostavniji postupci	Autorizacije deklaranata → Brže i jednostavnije dobivanje statusa ovlaštenog deklaranta Izračun emisija → Precizniji i lakši modeli za procjenu emisija ugrađenih u robu Financijske obveze → Pojednostavljena pravila za plaćanje i upravljanje CBAM kreditima
Povećana učinkovitost sustava	Jačanje zaštite od zlouporabe → Strože mjere protiv pokušaja zaobilaženja CBAM obveza Razvoj zajedničke strategije protiv izbjegavanja CBAM-a → EU će surađivati s nacionalnim vlastima kako bi spriječila manipulacije uvoza i izbjegavanje obveza

TIMELINE

Izvor: izradio autor prema uzoru na Greenomy

Zaključak

Omnibus paket donosi niz regulatornih izmjena koje će utjecati na mnoga poduzeća, no konačan ishod ostaje neizvjestan dok zakonodavni proces ne bude dovršen. Ove promjene sada idu na razmatranje Europskom parlamentu i Vijeću, a stupit će na snagu nakon što suzakonodavci postignu dogovor i objave ih u Službenom listu EU-a.

The post Izvještavanje o održivosti – Omnibus regulativa appeared first on IDOP.

Novi Zakon o računovodstvu i obveznici izvještavanja o održivosti

Lucija — Wed, 18 Sep 2024 09:06:01 +0000

Novi Zakon o računovodstvu stupio je na snagu 27. srpnja 2024. godine.

U nastavku su navedene ključne promjene u odnosu na prethodni zakon, obveznici izvještavanja i vremenski okvir.

Promjene u odnosu na prethodni zakon

Osim poduzetnika koji su do sada imali obvezu sastavljanja nefinancijskog izvještaja, novim Zakonom se krug obveznika izvještavanja o održivosti proširuje pa tako obveznici izvještavanja o održivosti postaju svi veliki poduzetnici prema kriterijima, mali i srednji poduzetnici čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište Europske unije te poduzetnici iz trećih zemalja koji obavljaju značajnu djelatnost na području Europske unije. Nadalje, proširen je obuhvat izvještaja pa se tako od poduzetnika sada zahtijeva izvještavanje o utjecajima svojih aktivnosti na ljude i okoliš, kao i o tome kako pitanja održivosti utječu na njihove poslovne aktivnosti i operacije, čime se uvodi korištenje koncepta dvostruke materijalnosti. Svi izvještaji biti će standardizirani prema ESRS-u, uzimajući u obzir tehničke savjete Europske savjetodavne skupine za financijsko izvještavanje (EFRAG). Također, uvodi se obveza angažiranja ovlaštenih revizora za provjeru izvještaja o održivosti, što nije bio slučaj u prethodnoj regulativi. Uvođenjem revizije doprinosi se većoj vjerodostojnosti izvještaja i jačanju povjerenja investitora i drugih zainteresiranih strana.

Tko su obveznici izvještavanja o održivosti za 2024. godinu?

Nov zakon definira velike poduzetnike kao poduzetnike koji na datum bilance ispunjavaju dva od tri sljedeća kriterija:

Neto prihod veći od 50 milijuna eura; i/ili
Ukupna aktiva veća od 25 milijuna eura; i/ili
Više od 500 zaposlenika u prosjeku tijekom financijske godine.

Također se u skupinu velikih poduzetnika ubrajaju institucije i subjekti financijskog sektora.

Vremenski okvir izvještavanja o održivosti prema vrsti obveznika

Izvor informacija: Ministarstvo financija (2024.)

Elektronički format izvještaja

Zakonom je određeno da poduzetnici moraju pripremiti svoje izvještaje u elektroničkom formatu koji je čitljiv i za strojeve i za ljude, u skladu s Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2019/815. Izvještaji o održivosti trebaju biti jasno označeni i uključivati informacije iz članka 8. Uredbe (EU) 2020/852, te biti u HTML formatu s XBRL (engl. eXtensible Business Reporting Language) oznakama. Ova obveza omogućuje lakše automatizirano pretraživanje i analizu podataka od strane regulatora i drugih dionika. Time se poboljšava transparentnost i usporedivost izvještaja među različitim tvrtkama i industrijama, što doprinosi učinkovitijem praćenju održivih praksi i ciljeva. Također, omogućuje bržu prilagodbu i usklađivanje s budućim regulativama i standardima u području izvještavanja o održivosti.

Kako vam možemo pomoći?

IDOP tim pruža potrebno znanje i kompetencije o ključnim ESG pitanjima, ESRS standardima, konceptima dvostruke materijalnosti te EU taksonomije. Specijalizirani smo za transparentnu ESG komunikaciju utemeljenu na činjenicama. Pružamo kvalitetnu podršku prilikom sastavljanja izvješća o održivosti usklađenu sa zakonodavnim okvirom, razrade DOP strategije, izračuna emisija ugljičnog dioksida i objavljivanja ključnih pokazatelja uspješnosti prema EU taksonomiji.

The post Novi Zakon o računovodstvu i obveznici izvještavanja o održivosti appeared first on IDOP.

Europski standardi za izvješćivanje o održivosti objavljeni u obliku delegiranog akta

Lucija — Tue, 05 Sep 2023 11:25:22 +0000

31. srpnja 2023. objavljeni su Europski standardi za izvješćivanje o održivosti u obliku delegiranog akta Direktive o korporativnom izvješćivanju o održivosti. Tom prilikom Patrick de Cambourg, predsjednik EFRAG-ovog Odbora za donošenje ESRS-a komentirao je:”S usvajanjem CSRD-a i sada Delegiranim aktom o ESRS-u, s veseljem prepoznajemo tako ključan korak prema cilju postavljanja izvještavanja o održivosti na istu razinu s financijskim izvještavanjem. Kvalitetne informacije o održivosti zaista su ključne za transparentnost i donošenje odluka. Ponosni smo na ovaj doprinos ciljevima politike Europske unije i napretku izvještavanja o održivosti diljem svijeta. Sada ćemo uložiti sve napore kako bismo olakšali provedbu i učinili ESRS uspješnim.”

ESRS standardi

U Delegiranom aktu od 31. srpnja 2023. objavljeno je ukupno 12 standarda za izvješćivanje o održivosti. ESRS 1 i ESRS 2 su međusektorski (engl. cross-cutting) i obvezni standardi koji se primjenjuju neovisno o ishodu dvostruke procjene materijalnosti (engl. double materiality assessment). Ostalih 10 standarda, zvanih tematskim standardima, koji pokrivaju okolišne, društvene i upravljačke teme predmet su procjene materijalnosti.

Standardi pokrivaju okolišne (E1 – Klimatske promjene, E2 – Onečišćenje, E3 – Voda, E4 – Bioraznolikost i E5 – Cirkularna ekonomija), društvene (S1 – Vlastita radna snaga, S2 – Radnici u dobavljačkom lancu, S3 – Pogođene zajednice, S4 – Potrošači i krajnji korisnici) te pravljačke teme (G1 – poslovno ponašanje).

Zajedno, ovih dvanaest ESRS-ova zahtijevaju od poduzeća da pruže informacije o:

upravljanju, poslovnom modelu i strategiji;
načinu upravljanja utjecajima, rizicima i prilikama (politike i aktivnosti);
kvantitativnim pokazateljima i ciljevima.

U prijelaznom razdoblju, neki zahtjevi za objavu mogu se izostaviti.

Pregled takvih mogućnosti dan je u sljedećoj tablici:

Prva izvješća prema ESRS standardima

Prva izvješća pripremljena prema Europskim standardima za izvješćivanje o održivosti objavit će subjekti od javnog interesa sa preko 500 zaposlenika u 2025. godini za 2024. godinu. Od 2026., a za financijsku godinu 2025., o održivosti počinju izvještavati sva velika poduzeća. Preporuka je na vrijeme krenuti s procjenom materijalnih tema, utvrđivanjem stanja i uspostavljanjem sustava prikupljanja podataka prema zahtjevima za objavu iz ESRS-a. Pogledajte pregled vremenske usklade prema vrsti i veličini poduzeća.

ESRS standardi

ESRS standarde na hrvatskom jeziku možete preuzeti na sljedećoj poveznici (pri dnu stranice Commission adoption -> available languages)

Saznajte više

Korisni dokumenti

Kako vam možemo pomoći?

IDOP tim pruža potrebno znanje i kompetencije o ključnim ESG pitanjima, ESRS standardima, dvostrukoj materijalnosti te EU taksonomiji. IDOP za vas može provesti gap analizu i pomoći vam u usklađivanju sa zahtjevima Direktive o korporativnom izvješćivanju o održivosti i pružiti podršku u pripremi prvog izvješća prema Europskim standardima za izvješćivanje o održivosti (ESRS).

The post Europski standardi za izvješćivanje o održivosti objavljeni u obliku delegiranog akta appeared first on IDOP.

Europski standardi za izvješćivanje o održivosti: nacrt delegiranog akta

Lucija — Thu, 27 Jul 2023 11:15:35 +0000

Napomena: Nakon objave ovog članka, finalna verzija Europskih standarda izvještavanja o održivosti (ESRS) službeno je izdana 22. prosinca 2023. godine.
Ovaj članak pruža pregled nacrta standarda koji su bili dostupni u trenutku pisanja, a finalnu veziju standarda možete pronaći ovdje.

Novosti

Ključne novosti u ESRS Standardima su:

1. Materijalnost – prema nacrtu delegiranog akta, svi standardi i svi zahtjevi za objavu (engl. disclosure requirements) bit će predmet procjene materijalnosti, uz iznimku zahtjeva specificiranih u standardu ESRS 2: Opće objave (engl. General disclosures). Komisija smatra kako će to smanjiti teret izvještavanja za obveznike.

2. Postupno uvođenje određenih zahtjeva – EFRAG je već predvidio da određeni zahtjevi iz standarda postupno postanu obvezni, odnosno da postoji prijelazni period u kojem se može izvijestiti jednostavniji oblik informacija. U nacrtu delegiranog akta Komisija je proširila tu mogućnost na još neke zahtjeve, uključujući da će u prvoj godini primjene standarda sva poduzeća moći ne objaviti očekivane financijske učinke povezane s pitanjima onečišćenja, vode, bioraznolikosti i korištenja resursa, kao i neke objave vezane za vlastitu radnu snagu (socijalna zaštita, osobe s invaliditetom, bolesti povezane s radom i razvnoteža između privatnog i poslovnog života).

Poduzeća s manje od 750 zaposlenika dodatno imaju mogućnost u prvoj godini izvještavanja ne izvijestiti scope 3 emisije i zahtjeve za objavu u standardu ESRS S1 Vlastita radna snaga (engl. Own workforce), a u prve dvije godine imaju mogućnost ne objaviti informacije koje se traže prema standardu o bioraznolikosti (ESRS E4), radnicima u dobavljačkom lancu (ESRS S2), lokalnim zajednicama (ESRS S3) i kupcima (ESRS S4).

3. Dobrovoljne objave: komisija je neke zahtjeve koje je EFRAG previdio kao obvezne učinila dobrovoljnima. To uključuje tranzicijski plan bioraznolikosti, pokazatelje o ne-zaposlenicima (engl. non-employees) i objašnjenje zašto poduzeće neku temu smatra nematerijalnom.

4. Dodatna fleksibilnost u nekim objavama: Komisija je u nacrtu delegiranog akta predvidjela dodatnu fleksibilnost u nekim objavama, npr. u izvještavanju o financijskim učincima koji proizlaze iz ESG rizika i informacijama o uključivanja dionika. Došlo je i do izmjena u metodologiji za procjenu materijalnih tema.

Komisija je napravila ove izmjene kako bi osigurala proporcionalnost i točniju primjenu standarda u praksi.

Kada standardi stupaju na snagu?

Nacrt delegiranog akta bio je na javnom savjetovanju od 9.lipnja do 7. srpnja 2023. Komisija je na nacrt delegiranog akta zaprimila ukupno 604 komentara koji su trenutno u obradi. Usvajanje finalnog oblika delegiranog akta očekuje se krajem kolovoza, a prvi će ih u praksi primijeniti već postojeći obveznici izvješćivanja o održivosti koji prema odredbama Direktive o korporativnom izvješćivanju o održivosti prvi izvještaj usklađen s Europskim standardima za izvješćivanje o održivosti objavljuju 2025. godine za izvještajno razdoblje 1.1.2024.-31.12.2024.

Koje su ključne promjene koje donosi CSRD?

Više informacija dostupno je klikom na "saznajte više".

Saznajte više

Kako vam možemo pomoći?

The post Europski standardi za izvješćivanje o održivosti: nacrt delegiranog akta appeared first on IDOP.

Delegirani akt Uredbe o EU taksonomiji (04/2023)

Stella — Mon, 17 Apr 2023 07:16:12 +0000

Europska komisija objavila je na svojim službenim stranicama nacrt Delegiranog akta Uredbe o taksonomiji (Taxonomy Environmental Delegated Act) za preostala 4 okolišna cilja.

Ključne novosti

Novi delegirani akt dodaje nove gospodarske aktivnosti na popis taksonomski prihvatljivih djelatnosti za ciljeve ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama i donosi popis prihvatljivih gospodarskih koje znatno doprinose preostalim ciljevima (Zaštita vodnih resursa; Tranzicija na kružno gospodarstvo; Prevencija i kontrola onečišćenja; Očuvanje bioraznolikosti i obnova ekosustava).
Razvijeni su tehnički kriteriji provjere za djelatnosti koje doprinose ostvarenju ostala 4 okolišna cilja. Tehnički kriteriji provjere objavljeni su u obliku aneksa, gdje svaki aneks pokriva tehničke kriterije za jedan okolišni cilj.
Objavljene su nadopune i izmjene uputa za objavu ključnih pokazatelja uspješnosti objavljenih u Delegiranoj uredbi o objavama (Taxonomy Disclosures Delegated Act).
Od 1.1.2024. do 31.12.2024. kompanije će za 4 okolišna cilja (voda, kružna ekonomija, onečišćenje i bioraznolikost) morati izvijestiti samo udio prihvatljivih djelatnosti u ukupnim prihodima, CapEx-u i OpEx-u, a od 2025. izvještavaju i usklađenost.

EU Taxonomy navigator

Europska Komisija također je na svojim stranicama objavila EU Taxonomy navigator koji na jednom mjestu okuplja digitalne alate koji mogu korisnicima pomoći u navigiranju kroz zakonodavni okvir EU Taksonomije.

EU Taxonomy compass – omogućava korisnicima da provjere koje aktivnosti su taksonomski prihvatljive i koje tehničke kriterije provjere moraju zadovoljiti da bi bili taksonomski usklađeni. Taxonomy compass se ažurira u skladu s novim delegiranim aktima.

EU Taxonomy calculator – interaktivni alat koji korisnicima omogućava da lakše razumiju svoje obveze u pogledu objave ključnih pokazatelja uspješnosti i služi kao podrška u njihovom izračunu.

FAQs repository – na jednom mjestu okuplja dokumente s odgovorima Europske Komisije na često postavljena pitanja dionika vezano za tumačenje tehničkih kriterija provjere i objavu ključnih pokazatelja uspješnosti.

Savjet za kompanije obuhvaćene Delegiranim aktom

Nacrt je otvoren za komentiranje javnosti do 5. svibnja 2023. pa stoga savjetujemo poduzeća koje su dio sektora uključenih na popis prihvatljivih aktivnosti da pregledaju objavljene tehničke kriterije provjere i da, ukoliko za to postoji potreba, upute Komisiji svoju kritiku ili prijedlog za poboljšanje.

Što je EU Taksonomija?

EU taksonomija je klasifikacijski sustav koji pomaže tvrtkama i investitorima da identificiraju “okolišno održive” gospodarske aktivnosti. Okolišno održive gospodarske aktivnosti opisuju se kao one koje značajno doprinose barem jednom od klimatskih i ekoloških ciljeva EU-a definiranih člankom 9. Uredbe, dok u isto vrijeme značajno ne štete nijednom od tih ciljeva i ispunjavaju minimalne zaštitne mjere.

Pružajući kompanijama, investitorima i kreatorima politika definicije gospodarskih aktivnosti koje se mogu smatrati okolišno održivima, očekuje se da će Uredba o taksonomiji pomoći u usmjeravanju ulaganja u gospodarske sektore gdje su sredstva najpotrebnija za pravednu zelenu tranziciju.

Kako započeti s primjenom EU Taksonomije?

Više informacija dostupno je klikom na "saznajte više".

Saznajte više

Kako vam možemo pomoći?

The post Delegirani akt Uredbe o EU taksonomiji (04/2023) appeared first on IDOP.

ESRS phase-in

Lucija — Tue, 14 Mar 2023 10:00:18 +0000

CSRD (Direktiva o korporativnom izvješćivanju o održivosti) donosi nove obveze u pogledu izvještavanja o održivosti, a jedna od najznačajnijih je da će se prilikom sastavljanja izvješća morati koristiti obvezni EU standardi za izvješćivanje o održivosti (ESRS).

Razvoj ESRS standarda

Mandat za izradu ESRS standarda dobio je EFRAG (European Financial Reporting Advisory Group). Inicijalni prijedlog ESRS standarda objavljen je u travnju 2022. godine, nakon čega je otvoreno javno savjetovanje u kojem su mogli sudjelovati svi zainteresirani dionici. EFRAG je prilagodio standarde prema zaprimljenim kritikama i sugestijama te je nakon finalne provjere 23. Studenog 2022. Europskoj komisiji dostavio finalni nacrt ESRS standarda. Konačni nacrt ESRS standarda dostupan je na EFRAG-ovim službenim stranicama, a njihovo usvajanje i službena objava u obliku delegiranog akta očekuje se u lipnju 2023. godine.

Ukupno je razvijeno 10 tematskih standarda, od čega se 5 odnosi na okoliš (E), 4 na društvo (S) i 1 na upravljanje (G). Tematski standardi moraju se čitati zajedno sa standardom ESRS 1 koji upućuje u načela izvještavanja i standardom ESRS 2 koji daje upute kako izvijestiti politike, aktivnosti, ciljeve i pokazatelje za svaki tematski standard.

Izvještavanje prema ESRS standardima

ESRS standardi daju jasnu strukturu i upute koje informacije i u kojem obliku treba objaviti.

Odabir sadržaja izvješća

Koje informacije će poduzeće izvijestiti, a samim time i koje standarde će koristiti, odlučuje na temelju rezultata procjene materijalnosti i to prema načelu dvostruke materijalnosti. Naime, novost koju donosi ESRS jest da poduzeća moraju izvijestiti kako kroz svoje poslovanje utječu na pitanja održivosti i kako pitanja održivosti utječu na razvoj, rezultate i položaj poduzeća. Pitanje održivosti biti će materijalno za poduzeće ako zadovoljava jedan ili oba kriterija materijalnosti (financijski aspekt i aspekt učinaka). Treba napomenuti da bez obzira na rezultate procjene materijalnosti, dva od 10 tematskih standarda bit će obvezna za sva društva: klimatske promjene i upravljanje vlastitom radnom snagom.

Objava informacija o učincima, rizicima i prilikama

Prije izrade izvješća o održivosti poduzeće mora identificirati i analizirati svoje učinke, rizike i prilike kroz proces dubinske analize i komunikaciju s dionicima. Sve identificirane učinke, rizike i prilike treba izvijestiti prema istoj strukturi – treba opisati politiku upravljanja, aktivnosti i alocirane resurse, navesti ciljeve i kvantitativne pokazatelje.

Politika – opisati opseg i glavne značajke politike koja se odnosi na upravljanje identificiranim materijalnim učincima
Aktivnosti i alocirani resursi – opisati na koji način se upravlja materijalnim učincima, koje akcije su poduzete da se negativni učinci smanje a pozitivni pojačaju, te kako su alocirani resursi za te aktivnosti.

Ciljevi – trebaju se objaviti vremenski ograničeni i mjerljivi ciljevi u odnosu na materijalne učinke, rizike i prilike
Specifični pokazatelji stanja i napretka (eng. performance metrics) – treba navesti kako se mjere i prate učinci te izvijestiti podatke koje se traže prema svakom tematskom standardu.

Kada će biti objavljena prva izvješća izrađena prema ESRS standardima?

Prva izvješća o održivosti izrađena u skladu sa ESRS standardima biti će objavljena 2025. godine za 2024. izvještajnu godinu. Prema ESRS standardima, a kao obveznici CSRD-a, prva će izvještavati velika društva od javnog interesa sa preko 500 zaposlenika koja već izrađuju nefinancijske izvještaje prema trenutno važećoj Direktivi o nefinancijskom izvještavanju (NFRD). Sva velika poduzeća počinju izvještavati već godinu nakon, dakle 2026. za izvještajnu godinu 2025.

Kako se pripremiti za izvještavanje prema ESRS standardima?

S obzirom da su ESRS standardi izrađeni na temelju najpoznatijih međunarodnih okvira za izvještavanje (GRI, ISSB, TCFD etc.) društva koja su se do sada koristila tim standardima i uredila svoj sustav prikupljanja podataka i upravljanja učincima neće imati značajnih problema s usklađivanjem. Međutim, oni koji do sada nisu bili obveznici i koji će to činiti po prvi put trebaju imati na umu da na vrijeme krenu s usklađivanjem kako ih nova obveza ne bi dočekala nespremnima.

U prijelaznom periodu poduzeća bi trebala provesti prve korake dubinske analize održivosti (Sustainability due diligence), odnosno identificirati i procijeniti stvarne ili potencijalne, pozitivne ili negativne učinke povezane sa vlastitim poslovnim operacijama, proizvodima ili uslugama koji nastaju direktno (zbog vlastitih aktivnosti) ili indirektno (kroz poslovne odnose). Trebali bi identificirati dionike i s njima uspostaviti komunikaciju te provesti procjenu materijalnih tema kako bi znali o čemu će i koliko detaljno prikupljati podatke.

Treba imati na umu da je jedno od načela CSRD-a: kvaliteta informacija. Objavljene informacije o održivosti moraju biti relevantne, predstavljene na vjeran način, usporedive, provjerljive i razumljive. To znači da poduzeća trebaju u prijelaznom razdoblju uspostaviti sustav za prikupljanje informacija povezanih s temama održivosti. Treba imati na umu da će izvješća trebati biti eksterno verificirana od strane ovlaštenih revizora ili drugih neovisnih pružatelja usluga provjere zbog čega je važno da za svaku objavljenu informaciju postoji dokaz.

Kako se ESRS uklapa u održive financije?

ESRS standardi su pripremljeni na način da odgovaraju na zahtjeve iz Direktive o korporativnom izvješćivanju o održivosti (CSRD) i obuhvaćaju informacije potrebne financijskim institucijama za izvještavanje prema Uredbi o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (SFDR). Informacije o održivosti morat će biti objavljene u izvještaju poslovodstva i digitalno tagirane (u skladu sa ESEF Uredbom u xbrl formatu) što će omogućiti jednostavniji pregled i uspoređivanje informacija među poduzećima.

Korporativnim izvješćivanjem o aspektima održivosti ulagateljima i dionicima omogućuje se da ocijene dugoročnu sposobnost stvaranja vrijednosti poduzeća i njihovu izloženost rizicima u pogledu održivosti. Do sada su se izvještaji o održivosti temeljili na dobrovoljnim okvirima i nisu bili predmet provjere zbog čega su investitori i dionici bili sumnjičavi prema njima. Nova regulativa, zajedno sa ESRS standardima trebala bi osigurati kvalitetne, usporedive i vjerodostojne podatke o održivosti koji će činiti temelj sustava održivih financija.

Preuzmite prezentaciju o korporativnom izvještavanju o održivosti

Koje promjene nam donosi nova CSRD regulativa

Preuzmi prezentaciju

Kako vam možemo pomoći?

The post ESRS phase-in appeared first on IDOP.

Direktiva o korporativnom izvješćivanju o održivosti (CSRD)

Lucija — Wed, 21 Dec 2022 14:32:46 +0000

Direktiva o korporativnom izvješćivanju o održivosti (eng. The Corporate Sustainability Reporting Directive, CSRD) prihvaćena 10. studenog 2022. godine predstavlja regulativu EU-a koja zahtijeva od svih velikih društva da redovito i transparentno objavljuju informacije o učincima svojih aktivnosti na okoliš i društvo te o rizicima održivosti kojima mogu biti izložene. Regulativa pomaže investitorima, potrošačima, kreatorima politike i drugim dionicima da procijene društvene, okolišne i upravljačke učinke poslovanja te učinke klimatskih rizika.

Oko 50.000 poduzeća bit će obuhvaćeno novom regulativom CSRD-a, u odnosu na trenutnih 11.700 poduzeća koji su obuhvaćeni prethodnom Direktivom o nefinancijskom izvješćivanju (NFRD).

Koje promjene nam donosi Direktiva o korporativnom izvješćivanju (CSRD)?

Poduzeća obveznici izvješćivanja o korporativnom izvješćivanu trebat će objaviti detaljne informacije o pitanjima održivosti, čime će se povećati odgovornost poduzeća, omogućiti usporedivost i provjeru ESG podataka, te olakšati prijelaz na održivo gospodarstvo.

Prema traženom principu dvostruke materijalnosti, poduzeća će morati izvijestiti o tome kako njihov poslovni model utječe na njihovu održivost i o tome kako vanjski čimbenici održivosti (kao što su klimatske promjene ili pitanja ljudskih prava) utječu na njihove aktivnosti. To će omogućiti ulagačima i drugim dionicima donošenje informiranih odluka o pitanjima održivosti.

Poduzeća će trebati izvještavati prema Standardima za izvješćivanje o održivosti ESRS (eng. European sustainability standards) koji su dovršeni i objavljeni od strane EFRAG-a (eng. European Financial Reporting Advisory Group), s naglaskom na to da će ESRS E1 Climate change i ESRS S1 Own workforce biti obavezni. Novi standardi izvješćivanje o održivosti (ESRS) znatno proširuju opseg izvješćivanja te će biti primjenjiva na sva poduzeća obveznike. Uvrštena mala i srednja poduzeća također će biti obuhvaćena, ali će imati više vremena za prilagodbu novim zakonima.

Osim o ključnim okolišnim i društvenim pitanjima poduzeća će objavljivati informacije o ključnim rizicima i prilikama te ulozi administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela poduzeća, poslovnoj etici i korporativnoj kulturi, političkim angažmanima poduzeća, uključujući njegove aktivnosti lobiranja, upravljanju i kvaliteti odnosa s poslovnim partnerima, uključujući prakse plaćanja, sustavima unutarnje kontrole i upravljanja rizicima poduzeća, među ostalim u pogledu postupka izvještavanja poduzeća.

Izvješća će trebati biti u digitalnom xHTML formatu (jedinstveni europski elektronički format za izvještavanje) te će morati „označiti” označiti informacije o održivosti (Uredba o ESEF-u).

Izvješća o održivosti više neće biti samostalni dokument već integrirano izvješće koje obuhvaća izvješće poslovodstva, financijsko izvješće i izvješće o održivosti.

Izvješća će trebati biti eksterno verificirana od strane ovlaštenih revizora ili drugih pružatelja usluga provjere.

Preuzmite prezentaciju o korporativnom izvještavanju o održivosti

Koje promjene nam donosi nova CSRD regulativa

Preuzmi prezentaciju

Dvostruka materijalnost

Novina u izvješćivanju o održivosti je koncept dvostruke materijalnosti, pa će tako velika poduzeća, a od 1. siječnja 2026. i mala i srednja poduzeća, u izvještaj poslovodstva uključiti informacije potrebne za razumijevanje utjecaja poduzeća na okoliš i društvo te razumijevanje utjecaja održivosti na poslovne rezultate poduzeća. Više o dvostrukoj materijalnosti te načinu na koji poduzeća određuju ključne utjecaje, rizike i prilike pogledajte u standardu ESRS 2 poglavlju Materiality assessment of sustainability impacts, risks and opportunities.

Komisija će donijeti i zasebne standarde za MSP-ove koji će biti prilagođeni kapacitetima i resursima takvih poduzeća. Iako bi MSP-ovi koji su uvršteni na uređena tržišta bili dužni primjenjivati te proporcionalne standarde, oni koji nisu uvršteni na burzu, a to je velika većina MSP-ova, mogu ih dobrovoljno primjenjivati.

Tko su obveznici CSRD-a?

Nova regulativa proširuje opseg obveznika na sva velika poduzeća. „Veliko poduzeće” može se definirati kao poduzeće unutar EU ili društvo kćer u EU-u poduzeća koje je izvan EU-a koje na datum bilance ispunjava dva od tri sljedeća kriterija:

Neto prihod veći od 40 milijuna eura; i/ili
Neto imovina (ukupna bilanca) veća od 20 milijuna eura; i ili
Više od 250 zaposlenika u prosjeku tijekom financijske godine.

Za 2024. godinu obveznici CSRD-a su sva poduzeća koja su bila obveznici NFRD-a (poduzeća s više od 500 zaposlenih), a za 2025. godinu sva poduzeća iz prethodnog teksta (više od 250 zaposlenih).

Napomena: U srpnju 2024. godine stupio je na snagu novi Zakon o računovodstvu, s drugačijim kriterijima – pročitajte ovdje

Vremenski okvir izvještavanja o održivosti prema vrsti obveznika

Kako će CSRD utjecati na poduzetnike?

Poduzeća će morati pravovremeno i dosljedno prikupljati informacije o održivosti i provesti sve potrebne analize kako bi bili spremni za prvo izvještajno razdoblje. Valja napomenuti da poduzeća više neće moći prilagati izdvojena izvješća o održivosti već nova regulativa zahtjeva konsolidirana izvješća o održivosti koje će provjeravati ovlašteni revizori ili ostali pružatelji takvih usluga. Regulativa je kompleksna, a informacije potrebne su detaljne i opsežne,izrazito je bitno da poduzeća počnu s prilagodbom i pripremom na novu regulativu na vrijeme.

Kako vam možemo pomoći?

The post Direktiva o korporativnom izvješćivanju o održivosti (CSRD) appeared first on IDOP.

Europski standardi izvještavanja o održivosti (ESRS)

Lucija — Wed, 21 Dec 2022 12:39:41 +0000

Direktiva o korporativnom izvječćivanju o održivosti (CSRD) uvodi nekoliko važnih promjena po pitanju objavljivanja okolišnih, društvenih i upravljačkih informacija, a jedna od njih je da će obveznici svoje izvještaje morati sastavljati prema europskim standardima za izvješćivanje o održivosti (ESRS). Tako će u cilju željene usporedivosti podataka, po prvi puta izvješćivanje o održivosti dobiti obvezne standarde za izvješćivanje, te obveznici neće moći svojevoljno birati koje će informacije i na koji način objaviti. U Direktivi stoji kako će se finalni standardi objaviti u obliku delegiranog akta u lipnju 2023. godine.

Prva izvješća o održivosti sastavljeni prema ESRS standardima biti će objavljeni u 2025. za financijsku godinu 2024. Prvi će po europskim standardima za izvješćivanje o održivosti izvješćivati dosadašnji obveznici Direktive o nefinancijskom izvječćivanju, odnosno poduzeća od javnog interesa sa preko 500 zaposlenih. Godinu nakon, obveza na snagu stupa za sva velika poduzeća. A od 2028. o održivosti će izvještavati i sva mala i srednja poduzeća prisutna na burzi.

Za razvoj europskih standarda za izvješćivanje o održivosti bila je zadužena radna skupina EFRAG-a. EFRAG je prvu verziju standarda objavio za javnu raspravu u travnju 2022. godine, a komentare dionika prikupljao je do kolovoza. Svi komentari i prijedlozi su obrađeni te je u studenom objavljena finalna verzija nacrta standarda o kojima će se Europska komisija konzultirati sa tijelima EU i državama članicama prije nego što usvoji standarde u obliku delegiranog akta CSRD-a.

U odnosu na prvi nacrt objavljen u travnju, nije bilo velikih promjena u strukturi i principima standarda. Neke od značajnijih izmjena su sljedeće:

Smanjen je broj zahtjeva za objavu sa 136 na 82. Do promjene je došlo zbog konsolidacije određenih zahtjeva, a ne zbog izbacivanja pojedinačnih tema.
Standard ESRS G1 je izbrisan zbog preklapanja zahtjeva sa drugim standardima.
Iz standarda je izbrisan zahtjev da obveznici moraju objasniti zašto neke teme nisu uključene u izvještaj kao materijalne (Rebuttable presumption principle)
Došlo je do promjena po pitanju izvještavanja učinaka u lancu vrijednosti, odnosno zahtjevi su sada blaži i produžen je prijelazni period.

O standardima i princip dvostruke materijalnosti

Poduzeća će izvješćivati o okolišnim, društvenim i upravljačkim temama vezanim ne samo uz svoje poslovanje već i uz svoj lanac vrijednosti. Velika novost je koncept dvostruke materijalnosti, odnosno od poduzeća će se zahtijevati da (1) izvješćuju o značajnim učincima poslovanja na društvo i okoliš, te (2) kako okolišna i društvena pitanja utječu ili mogu utjecati na novčani tijek, bilancu ili dobit.

Poduzeća će prema ESRS standardima morati izvješćivati kvalitativne i kvantitativne informacije, trenutne i potencijalne učinke te kratkoročne, srednjoročne i dugoročne planove. Očekuje se da će standardi omogućiti usporedive, relevantne i sažete informacije o održivosti.

Struktura standarda

EFRAG je razvijao standarde tako da omogućavaju strukturirano izvještavanje o održivosti sljedeći 3×3 formu.

Postoje 3 razine izvješćivanja – standardi primjenjivi na sva poduzeća, sektorski standardi i standardi na razini poduzeća. Prema ESRS standardima, poduzeća će izvješćivati o 3 elementa poslovanja: a) strategiji i poslovnom modelu, b) implementaciji mjera, politika, akcijskih planova te alokaciji resursa i c) o pokazateljima napretka i mjerenju. Standardi su još podijeljeni u 3 glavne teme: okolišni, društveni i upravljački.

Trenutno su objavljeni nacrti :

Međusektorskih (engl. Cross-cutting) standarda po kojima poduzeća izvješćuju o strategiji, učincima, rizicima, prilikama te načinu upravljanja i

Tematskih (engl. Sector-agnostic) standarda koji su podijeljeni na društvene, okolišne i upravljačke teme i primjenjuju se na sve sektore jednako.

Tijekom 2023. godine očekuje se objava Sektorskih (engl. Sector-specific) standarda koji detaljnije određuju koje informacije će svaki od 40 identificiranih sektora dodatno morati objaviti. Njihova finalna verzija trebala bi biti usvojena u lipnju 2024. godine.

Pregled objavljenih standarda

U nastavku donosimo kratak pregled objavljenih nacrta ESRS standarda.

Međusektorski standardi

ESRS 1 pruža načela i upute za pripremu objava o održivosti u skladu sa Direktivom. Prvi standard također pruža upute kako identificirati dionike, okolišne i društvene učinke vlastitog poslovanja i u lancu vrijednosti te kako odrediti materijalne teme, rizike i prilike.

U ESRS 2 mogu se naći međusektorski zahtjevi o objavama informacija povezanih s upravljačkom strukturom, strategijom, upravljanjem učincima, rizicima i prilikama te mjerenju i ciljevima.

Tematski standardi

Svaki tematski standard uključuje zahtjeve vezane za objavu informacija povezanih s definiranjem materijalnosti, strategijom, načinom upravljanja učincima, rizicima i prilikama povezanim s određenom temom te definira pokazatelje i način mjerenja učinaka koje će obveznici morati izvijestiti.

Okolišni standardi uključuju sljedeće teme: klimatske promjene, onečišćenje, voda i morski resursi, bioraznolikost i ekosustavi te cirkularna ekonomija. Okolišne teme vezane su uz 6 okolišnih ciljeva postavljenih EU Taksonomijom.

Okolišni

ESRS E1 – Klimatske promjene

Ovaj standard od poduzeća zahtjeva informacije o ublažavanju i prilagodbi klimatskim promjenama unutar kojeg će poduzeća morati izvijestiti svoje GHG emisije te tranzicijski plan.

ESRS E2 – Onečišćenje

Prema standardu E2 obveznici će izvještavati o emisijama u zemlju, zrak i vodu te o korištenju opasnih i štetnih tvari.

ESRS E3 – Voda i morski resursi

Ovaj standard zahtjeva informacije o potrošnji vode te aktivnostima koje imaju značajne učinke na morski svijet.

ESRS E4 – Bioraznolikost i ekosustavi

E4 standard zahtjeva objavu informacija povezanih s korištenjem površina i prirodnih resursa te kako aktivnosti u lancu vrijednosti utječu na ravnotežu ekosustava.

ESRS E5 – Cirkularna ekonomija

Standard E5 od obveznika traži da izvijeste o svojim aktivnostima koje doprinose razvoju cirkularne ekonomije u smislu dizajna, planovima za smanjenu potrošnju neobnovljivih i izvornih sirovina, količinama korištenih materijala te o upravljanju otpadom.

Društveni

Društveni standardi vezani su uz pitanja vlastite radne snage, radne snage u lancu vrijednosti, lokalne zajednice te potrošača i krajnjih korisnika.

ESRS S1 – Vlastita radna snaga

Objave povezane s upravljanjem zaposlenicima te s pitanjima radnih uvjeta, zdravlja i sigurnosti, pogodnosti, ravnoteže privatnog i poslovnog života, raznolikosti, razvoja i slično.

ESRS S2 – Radna snaga u lancu vrijednosti

Poduzeća će osim o vlastitoj radnoj snazi morati izvijestiti i o učincima na zaposlenike u lancu vrijednosti, te o aktivnostima za smanjenje negativnog učinka na ljudska prava.

ESRS S3 – Zajednice pod utjecajem

Obveznici će morati prema S3 standardu izvijestiti svoj utjecaj na lokalnu zajednicu i njihova prava te aktivnosti kako bi se povećao doprinos i umanjile štete za lokalno stanovništvo.

ESRS S4 – Potrošači i krajnji korisnici

U sklopu društvenih tema obveznici će morati izvijestiti i o učincima na potrošače, odnosno krajnje korisnike njihovih proizvoda i usluga.

Upravljački

Među upravljačkim standardima na kraju je ostao samo G1 vezan uz poslovno ponašanje.

ESRS G1 – Poslovno ponašanje

U okviru ovog standarda poduzeća će izvještavati o korporativnoj kulturi i politikama poslovanja, odnosima s dobavljačima te korupciji.

Sljedeći koraci

U narednom razdoblju poduzeća trebaju utvrditi hoće li biti obveznici izvješćivanja prema CSRD-u te kada za njih obveza stupa na snagu. Oni koji utvrde da će biti obveznici trebali bi krenuti s analizom učinaka svog poslovanja i lanca vrijednosti, analizom dionika te definiranjem materijalnih tema. Važno je definirati strategiju održivog razvoja te je potrebno prilagoditi politike, upravljanje i ključne pokazatelje uspješnosti kako bi reflektirali put prema održivom poslovanju. Nakon toga trebali bi prilagoditi sustav prikupljanja informacija kako bi bio usklađen sa zahtjevima ESRS standarda.

Iako se usvajanje standarda u obliku delegiranog akta očekuje tek u lipnju 2023., nacrti su već objavljeni na EFRAG-ovim stranicama te se ne očekuju značajnije izmjene tako da ih je moguće koristiti kao putokaz za vrijeme prilagodbe sustava.

The post Europski standardi izvještavanja o održivosti (ESRS) appeared first on IDOP.

Primjena EU taksonomije – Kako započeti?

Lucija — Tue, 28 Dec 2021 08:54:18 +0000

Primjena EU taksonomije je važna jer investitori mogu odrediti koja se ulaganja smatraju doprinosima europskim ciljevima zaštite okoliša.

Europski zeleni plan ima za cilj postizanje održivosti gospodarstva EU-a pretvaranjem klimatskih i ekoloških izazova u prilike. Kako bi se postigli ciljevi plana, jedna trećina ulaganja od 1,8 bilijuna eura iz plana za oporavak NextGenerationEU i EU-ov sedmogodišnji proračun predstavlja izvor sredstava za europski zeleni plan.

Potrebno je učiniti više kako bi se potaknula privatna ulaganja koja su u skladu s neto obvezama nulte emisije ugljika i Pariškim klimatskim sporazumom. Primjena EU taksonomije za investitore znači da mogu odrediti koja se ulaganja smatraju doprinosima europskim ciljevima zaštite okoliša i procijeniti u kojoj su mjeri investicijski portfelji usklađeni s EU taksonomijom.

Organizacije Skandinaviska Enskilda Banken (SEB) i Bloomberg, članovi Platforme za održivo financiranje Europske komisije, razvili su modele za procjenu usklađenosti taksonomije. U nastavku ovog članka je vodič korak po korak za potrebe usklađivanja s EU taksonomijom:

Primjena EU taksonomije 1. korak – Identificirajte gospodarske aktivnostima koje bi mogle biti usklađene s jednim ili više ekoloških ciljeva

Primjena EU taksonomije se sastoji u utvrđivanju jesu li djelatnosti poduzeća “prihvatljive”, tj. obuhvaćene taksonomijom. Europski sustav klasifikacije industrije (NACE) služi kao osnova za definiranje gospodarskih djelatnosti u taksonomiji. Taj se sustav zatim može prevesti u bilo koji drugi odgovarajući klasifikacijski sustav, na pr. NAICS ili BICS, kako bi se utvrdile prihvatljive aktivnosti. Prihvatljive aktivnosti se zatim testiraju kako bi se utvrdilo jesu li usklađene s taksonomijom.

Grafikon u nastavku ilustrira proces od 4 koraka za određivanje je li aktivnost usklađena s taksonomijom:

Primjena EU taksonomije 2. korak – Provjerite jesu li ispunjeni kriteriji značajnog doprinosa

Za svaku taksonomski prihvatljivu aktivnost investitori moraju provjeriti ispunjava li poduzeće relevantne kriterije provjere. Kriteriji pokazuju značajan doprinos ciljevima ublažavanja klimatskih promjena i/ili prilagodbe. Kriteriji za provjeru taksonomije često su precizni i mjerljivi. Za poduzeće nije dovoljno da u izvješću o održivosti tvrdi da je njen prihod „zelen“. Poduzeća trebaju analizirati pokazatelje uspješnosti poslovanja, npr. emisije stakleničkih plinova tijekom životnog ciklusa za određenu djelatnost. Zatim, procijeniti ispunjava li kriterije postavljene u delegiranim aktima Uredbe o taksonomiji.

Primjena EU taksonomije 3. korak – Provjerite jesu li ispunjeni kriteriji "ne nanosite značajnu štetu"

Kriterij “ne nanosi značajnu štetu” ili DNSH znači da gospodarska djelatnost ne šteti niti jednom okolišnom cilju.

Poduzeća trebaju provesti postupak dubinske analize kako bi provjerili ispunjavaju li DNSH kriterije.

Uobičajeni nesporazum je da se DNSH testovi mogu primijeniti na razini entiteta. Taksonomija zapravo traži samo DNSH ocjenu u odnosu na proizvodni proces (npr. električnih vozila u ukupnom asortimanu vozila). Bitno da ne oštećuju nijedan drugi okološni cilj ni tijekom proizvodnog procesa, ni u fazi upotrebe.

Ako ta vozila ispunjavaju kriterije značajnog doprinosa i pokažu DNSH preostalih pet okolišnih ciljeva, tada se prihod ostvaren od tih vozila može računati kao usklađen s taksonomijom.

Grafikon opisuje tri prva koraka:

Kako ga primijeniti na tvrtke u koje ulažem?

Primjena EU taksonomije 4. korak – Provjerite ima li negativnih utjecaja na minimalne zaštitne mjere

U ovom koraku usklađivanja, poduzeća moraju provesti analizu kako bi izbjegli bilo kakve negativne utjecaje na minimalne zaštitne mjere propisane Uredbom o taksonomiji.

Gospodarske djelatnosti smatraju se okolišno održivima samo ako se provode u skladu sa:

Smjernicama OECD-a za multinacionalna poduzeća
Vodećim načelima UN-a o poslovanju i ljudskim pravima,
Deklaracijom Međunarodne organizacije rada (ILO) o temeljnim načelima i pravima na radu,
Međunarodnu povelju o ljudskim pravima.

Od izdavatelja se očekuje da budu u skladu s osam konvencija ILO-a te da svoje politike ljudskih prava i antikorupcijske politike trebaju učiniti dostupnima putem svojih izvješća o održivosti.

Primjena EU taksonomije 5. korak – Izračunajte usklađenost vašeg ulaganja s taksonomijom

I za kraj, primjena EU taksonomije zahtjeva izračuntri ključna pokazatelja (KPI): Promet (Turnover), kapitalni troškovi (CapEx) i operativni troškovi (OpEx).

Poduzeća moraju izračunati udio do kojeg stupnja je njihovo poslovanje usklađeno s taksonomijom, kroz KPI-eve.

Možda se čini očitim, ali svaki korak u ovoj procjeni treba temeljitu metodologiju kako bi se mogli u potpunosti ispuniti zahtjevi EU taksonomije.

Bez dovršetka koraka 1 do 4 iznad, za poslovnu djelatnost se ne može se ne može tvrditi da je usklađena s taksonomijom EU. Samo gledanje na značajan doprinos ili prihvatljivost aktivnosti nije dovoljno da bismo je nazvali usklađenom s taksonomijom.

Izvor: Bloomberg

Preuzmite prezentaciju za osnovno razumijevanje zakonodavnog okvira EU taksonomije i prijedlog CSRD-a.

The post Primjena EU taksonomije – Kako započeti? appeared first on IDOP.

Uredba o EU Taksonomiji za održivo financiranje: FAQ

Lucija — Mon, 27 Dec 2021 12:58:36 +0000

Što je uredba o EU taksonomiji i koji su njezini ciljevi? U tekstu odgovaramo na često postavljana pitanja o EU taksonomiji.

Završnim izvješćem o EU taksonomiji službeno započinje razdoblje prilagodbe za investicijske kuće i velika poduzeća u Europi. Cilj ovog znanstveno utemeljenog rada je pomoći usmjeravanju privatnog kapitala prema dugoročnim, ekološki održivim aktivnostima i spriječiti lažne tvrdnje o ekološkoj prirodi investicijskog proizvoda.

Taksonomija će pomoći sudionicima na tržištu da osiguraju ulaganje u zaista zelene prilike koje su u skladu s Pariškim sporazumom o emisijama stakleničkih plinova i da ne budu u suprotnosti s pokušajima “greenwashing”. Osnova ovog zakonodavnog pritiska jest Akcijski plan Europske komisije za održivo financiranje, on će poduprijeti nove propise, posebno zahtijevajući od investicijskih društava da pojasne „zelenost” svojih investicijskih strategija koristeći zajednički jezik.

Ovim člankom želimo otkloniti neke uobičajene zablude, objasniti kako će Taksonomija ispuniti svoje ciljeve i prezentirati kako bi se sudionici na financijskom tržištu trebati pripremiti za usklađivanje.

Preuzmite prezentaciju za osnovno razumijevanje zakonodavnog okvira EU taksonomije i prijedlog CSRD-a.

Što je EU taksonomija?

EU taksonomiju je razvila skupina tehničkih stručnjaka koju je osnovala Europska komisija. Riječ je o tehničkom dokumentu koji je razvijen nakon konzultacija s više od 200 stručnjaka i znanstvenika iz industrije. Cilj je pružiti jasnoću i korporacijama i investicijskim tvrtkama o tome koliko su različite aktivnosti prihvatljive za okoliš i potaknuti više kapitala za financiranje zelenijih gospodarskih aktivnosti.

Taksonomija poprima oblik „vokabulara“ koji definira kriterije uspješnosti usklađene s Pariškim sporazumom u nizu gospodarskih aktivnosti, kao što je proizvodnja aluminija. Kako bi se utvrdilo da su usklađene s taksonomijom, gospodarske aktivnosti moraju značajno pridonijeti jednom od 6 ciljeva zaštite okoliša, a ne značajno štetiti nijednom drugom (engl. Do Not Significantly Harm – DNSH).

Šest ekoloških ciljeva definiranih u Taksonomiji su:

Ublažavanje klimatskih promjena
Prilagođavanje klimatskim promjenama
Održiva uporaba i zaštita voda i morskih resursa
Prijelaz na kružno gospodarstvo
Sprečavanje i suzbijanje onečišćenja
Zaštita i obnova biološke raznolikosti i ekosustava

Koji su njezini ciljevi?

Taksonomija je jedan od ključnih alata koje europski zakonodavci koriste za:

Stvoriti zajedničke definicije za održive aktivnosti i prakse ulaganja
Pružiti jasnoću o tome što je potrebno, unutar određenih industrija, za postizanje obveza preuzetih Pariškim sporazumom
Stavite podatke o okolišu u kontekst, stvarajući holistički skup očekivanja za traženje usklađenosti taksonomije
Nagradite tvrtke koje slijede smjer postavljen ovim okvirom utemeljenim na znanosti i dokazima
Dopustite ulagačima da uspoređuju financijske proizvode koji promiču ili predstavljaju ekološke karakteristike

Što to znači za poduzeća i investicijska društva?

EU taksonomija je propis koji će poduprijeti tri zakonodavne inicijative s izravnim implikacijama na poduzeća i investicijska društva.

Izvještavanje:

Prema Uredbi o otkrivanju podataka (SFDR), sudionici na financijskom tržištu morat će izvijestiti o mjeri u kojoj je njihov financijski proizvod usklađen s EU taksonomijom. Financijski proizvodi uključivat će ulaganja i investicijske fondove, investicijske proizvode temeljene na osiguranju, privatne i profesionalne mirovine, upravljanje individualnim portfeljem te savjetovanje u pogledu osiguranja i ulaganja. Okvir za izvještavanje poprimit će oblik zahtjeva za “pridržavaj se ili objasni” (engl. comply or explain). To znači da ako investicijsko društvo tvrdi da njegovi proizvodi imaju ekološki održive ciljeve, morat će otkriti prirodu i opseg u kojem je proizvod usklađen s EU taksonomijom. Ako nije, morat će navesti da proizvod nije usklađen.

Objavljivanje prometa i kapitalnih ili operativnih rashoda:

Financijska i nefinancijska poduzeća u okviru Direktive o nefinancijskom izvješćivanju (NFRD) morat će u svojim godišnjim izvještajima objaviti svaki promet i kapitalne ili operativne izdatke povezane s taksonomskim aktivnosti. Cilj je usmjeriti poslovanje poduzeća na ulaganje i ostvarivanje povrata od tih aktivnosti, te pružiti ulagačima podatke koji su im potrebni kako bi mogli usmjeriti svoj kapital u održive prakse.

Novo ekološko označavanje i standardi:

EK planira uvesti ekološke oznake i opseg odgovarajućeg usklađenja s taksonomijom što će diktirati mogu li se one primijeniti na financijski proizvod ili ne. Detaljni zahtjevi za ekološko označavanje tek se trebaju postaviti. Standardi za „green debt„ su također u razvoju, posebice Standard za zelene obveznice (engl. Green Bond Standard) koji će zahtijevati dužničke instrumente da oblikuju, uz provjeru, korištenje prihoda koji su usklađeni s Taksonomijom.

Koje su gospodarske djelatnosti uključene u EU taksonomiju?

Taksonomija se sastoji od 70 NACE definiranih industrijskih sektora[1]. Uobičajena zabluda je da taksonomija sadrži samo ‘zelene’ ili ‘dobre’ industrije i stoga je sve što je izvan dosega dokumenta ‘loše’. Ovo nije istina. Industrije koje su obuhvaćene inicijalno su odlučivane na temelju njihovih profila emisija stakleničkih plinova[2], gdje postoje „zelenije” alternativne prakse koje treba slijediti. Za neke industrije, kao što je zrakoplovstvo, još ne postoji tehnologija za postavljanje ovih kriterija.

Skupina tehničkih stručnjaka shvaća da će se detaljni kriteriji provjere s vremenom ažurirati, uvažavajući brzinu kojom se pojavljuju nova tehnologija i znanstveno utemeljena rješenja. Osim toga, brojne gospodarske aktivnosti tek treba procijeniti. Kako bi procijenile ove nove aktivnosti, Europska komisija je formirala Platformu o održivom financiranju gdje se kriteriji mogu postaviti i dodati budućim iteracijama taksonomije.

Sljedeća slika sažima što je taksonomija, a što nije:

Što su omogućujuće gospodarske aktivnosti (engl. Enabeling activities)?

Omogućujuće gospodarske aktivnosti omogućuju ili pomažu drugoj gospodarskoj djelatnosti da ima značajan doprinos na okolišne ciljeve. Uključuje omogućujuće aktivnosti za koje trenutno ne postoji alternativa. Na primjer, izgradnja i rad cjevovoda i pripadajuće infrastrukture za distribuciju grijanja i hlađenja prihvatljivi su ako sustav zadovoljava definiciju učinkovitih sustava daljinskog grijanja/hlađenja u Direktivi EU o energetskoj učinkovitosti.

Što su prijelazne aktivnosti (engl. Transitional activities)?

Prijelazne aktivnosti su one aktivnosti za koje alternative s niskom razinom emisija ugljika još nisu dostupne a čije emisije stakleničkih plinova odgovaraju najboljim rezultatima u sektoru ili industriji. Prijelaz na niskougljično gospodarstvo vjerojatno će dovesti do postupnog ukidanja određenih aktivnosti. Iako su poboljšanja postojećih procesa vrijedna, ona moraju postići određene ciljeve da bi se računala. Financiranje prijelaza aktivnosti na niže emisije moglo bi se kvalificirati pod ” prijelazne aktivnosti” sve dok ispunjava zahtjeve navedene u izvješću. Na primjer, da bi se kvalificirala za taksonomski prihvatljivu djelatnost obnova nekretnine, poduzeće mora isporučiti više od 30% energetske učinkovitosti u dovršenoj zgradi.

Trebate podršku prilikom usklađivanja s Uredbom o EU taksonomiji?

Pripremite svoj izvještaj o održivosti prema novom regulatornom okviru Uredbe o taksonomiji

Kontaktirajte nas

Kako poduzeća mogu početi primjenjivati taksonomiju u investicijskim strategijama?

Za početnike u održivom financiranju, razumijevanje kako primijeniti taksonomiju na strategiju ulaganja može se činiti zastrašujućim. Najbolja polazna točka bila bi segmentirati promet ili prihod poduzeća prema svojim aktivnostima i odrediti koje su prihvatljive. Nakon što shvatite kako je vaš portfelj usklađen s tim aktivnostima, možete započeti provođenje testova analize.

Što je idući korak?

Uredba o EU taksonomiji stupit će na snagu 20 dana nakon objave u Službenom listu. Nakon toga, u prosincu 2020., EU će usvojiti detaljna provedbena pravila, koja će biti aktivna 12 mjeseci kasnije.

Uredba o objavljivanju je paralelni zakon koji će se odnositi na taksonomiju. Prvi zahtjevi za izvješćivanje za investicijska društva prema tim pravilima počet će se primjenjivati u prosincu 2021., s dodatnim kriterijima koji se nakon toga uključuju svake godine.

Međutim, taksonomija će se s vremenom razvijati, uz dodatne kriterije testiranja i uključivanje daljnjih industrijskih sektora.

Ako želite saznati više o ovoj uredbi ili kako Bloombergovi podaci mogu podržati otkrivanje usklađeno s taksonomijom, obratite se na euesg@bloomberg.netrecommendations o tome kako premostiti praznine u podacima o izvedbi i očekivanjima EU-a u vodiču za upotrebljivost..

Reference:

[1] Nomenclature statistique des activités économiques dans la Communauté européenne (NACE) is a European industry standard classification system

[2] Activities in the selected NACE sectors represent 93.2% of greenhouse gas emissions

Izvor Bloomberg

The post Uredba o EU Taksonomiji za održivo financiranje: FAQ appeared first on IDOP.

EU taksonomija Archives - IDOP

Izvještavanje o održivosti – Omnibus regulativa

Što je i zašto je predložena Omnibus regulativa?

Koje ključne izmjene su predložene Omnibus paketom ?

Zaključak

Novi Zakon o računovodstvu i obveznici izvještavanja o održivosti

Promjene u odnosu na prethodni zakon

Tko su obveznici izvještavanja o održivosti za 2024. godinu?

Vremenski okvir izvještavanja o održivosti prema vrsti obveznika

Elektronički format izvještaja

Kako vam možemo pomoći?

Europski standardi za izvješćivanje o održivosti objavljeni u obliku delegiranog akta

ESRS standardi

Prva izvješća prema ESRS standardima

ESRS standardi

Korisni dokumenti

Kako vam možemo pomoći?

Europski standardi za izvješćivanje o održivosti: nacrt delegiranog akta

Novosti

Kada standardi stupaju na snagu?

Koje su ključne promjene koje donosi CSRD?

Kako vam možemo pomoći?

Delegirani akt Uredbe o EU taksonomiji (04/2023)

Ključne novosti

EU Taxonomy navigator

Savjet za kompanije obuhvaćene Delegiranim aktom

Što je EU Taksonomija?

Kako započeti s primjenom EU Taksonomije?

Kako vam možemo pomoći?

ESRS phase-in

Razvoj ESRS standarda

Izvještavanje prema ESRS standardima

Odabir sadržaja izvješća

Objava informacija o učincima, rizicima i prilikama

Play Video

Kada će biti objavljena prva izvješća izrađena prema ESRS standardima?

Kako se pripremiti za izvještavanje prema ESRS standardima?

Kako se ESRS uklapa u održive financije?

Preuzmite prezentaciju o korporativnom izvještavanju o održivosti

Kako vam možemo pomoći?

Direktiva o korporativnom izvješćivanju o održivosti (CSRD)

Koje promjene nam donosi Direktiva o korporativnom izvješćivanju (CSRD)?

Preuzmite prezentaciju o korporativnom izvještavanju o održivosti

Dvostruka materijalnost

Tko su obveznici CSRD-a?

Vremenski okvir izvještavanja o održivosti prema vrsti obveznika

Kako će CSRD utjecati na poduzetnike?

Kako vam možemo pomoći?

Europski standardi izvještavanja o održivosti (ESRS)

O standardima i princip dvostruke materijalnosti

Struktura standarda

Pregled objavljenih standarda

Međusektorski standardi

Tematski standardi

Okolišni

Društveni

Upravljački

Sljedeći koraci

Primjena EU taksonomije – Kako započeti?

Primjena EU taksonomije 1. korak – Identificirajte gospodarske aktivnostima koje bi mogle biti usklađene s jednim ili više ekoloških ciljeva

Primjena EU taksonomije 2. korak – Provjerite jesu li ispunjeni kriteriji značajnog doprinosa

Primjena EU taksonomije 3. korak – Provjerite jesu li ispunjeni kriteriji "ne nanosite značajnu štetu"

Primjena EU taksonomije 4. korak – Provjerite ima li negativnih utjecaja na minimalne zaštitne mjere

Primjena EU taksonomije 5. korak – Izračunajte usklađenost vašeg ulaganja s taksonomijom

Preuzmite prezentaciju za osnovno razumijevanje zakonodavnog okvira EU taksonomije i prijedlog CSRD-a.

Uredba o EU Taksonomiji za održivo financiranje: FAQ

Preuzmite prezentaciju za osnovno razumijevanje zakonodavnog okvira EU taksonomije i prijedlog CSRD-a.

Što je EU taksonomija?

Koji su njezini ciljevi?

Što to znači za poduzeća i investicijska društva?

Izvještavanje:

Objavljivanje prometa i kapitalnih ili operativnih rashoda:

Novo ekološko označavanje i standardi:

Koje su gospodarske djelatnosti uključene u EU taksonomiju?

Što su omogućujuće gospodarske aktivnosti (engl. Enabeling activities)?

Što su prijelazne aktivnosti (engl. Transitional activities)?

Trebate podršku prilikom usklađivanja s Uredbom o EU taksonomiji?

Kako poduzeća mogu početi primjenjivati taksonomiju u investicijskim strategijama?

Što je idući korak?