Nakon potpisivanja Pariškog sporazuma 22. travnja 2016. godine, 197 zemalja obvezalo se ograničiti globalno zagrijavanje na manje od 2 stupnja Celzija, u usporedbi s predindustrijskim razdobljem.
Sporazum je stupio na snagu trideset dana nakon potpisivanja, nakon što ga je ratificiralo 55 zemalja koje zajedno ispuštaju najmanje 55% svih stakleničkih plinova, odnosno 4. studenoga 2016. godine. U ovome trenutku, sporazum je ratificiralo 86 zemalja od ukupno 197.
Nakon stupanja Sporazuma na snagu, postavlja se pitanje što on donosi poduzećima te koje će biti njihove obveze?
Važno je reći kako je Pariški sporazum i nastao u suradnji poduzeća i donositelja odluka – vlade i kompanije diljem svijeta potaknute neodrživim načinima rada i poslovanja odlučili su okrenuti leđa fosilnim gorivima te ulagati u poslovne modele koje uključuje smanjenje korištenja ugljika te poticanje zelenih zanimanja i tehnologija. Kao dio ovoga kompleksnoga ekosustava, poduzeća su iznimno važan dionik u pitanju klimatskih promjena.
Ako vaše poduzeće tek kreće na ”low-carbon path”, u nastavku pročitajte tri ključne aktivnosti koje će osigurati vašu pripravnost, ali i jednakopravno sudjelovanje u stvaranju održive budućnosti.
1. Informirajte se o mogućnostima
Bez obzira govorimo li o malom, srednjem ili velikom poduzeću, ono svojim djelovanjem neizbježno utječe na klimatske promjene. Više od 193 poduzeća diljem svijeta priključilo se inicijativi The Science-Based Targets initiative koja predstavlja partnerstvo između CDP-a (Carbon Disclosure Project), Global Compacta, World Resources Institutea i World Wildlife Funda.
Cilj inicijative jest okupiti minimalno 100 kompanija koje će zajedno raditi na razvoju održivih politika i strategija. Priključiti se mogu sva poduzeća posvećena stvaranju promjena, zašto ne biste i vi?
2. Informirajte se o sustavu utvrđivanja cijena za emisije ugljika
U 2015. godini najveće europske naftne i plinske kompanije zatražile su od vlada diljem svijeta da uvedu sustav utvrđivanja cijena za emisije ugljika. Cilj ovoga sustava trebalo bi biti smanjenje neizvjesnosti kada je riječ o klimatskim promjenama te potaknuti sve dijelove društva na smanjenje emisije ugljika.
WRI, Global Compact i brojne neprofitne organizacije objavile su tzv. Executive Guide to carbon pricing u kojem možete doznati sve o ovoj temi te kako je sustav utvrđivanja cijena za emisije ugljika uređen na globalnoj razini.
Također, važno je napomenuti kako Ministarstvo zaštite okoliša i prirode u suradnji s brojnim znanstveno-istraživačkim institucijama izrađuje Strategiju niskougljičnog razvoja Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050., temeljni dokument kojim se obveze smanjenja emisija stakleničkih plinova prenose u određene sektorske politike te se dugoročno usmjerava gospodarski i socijalni razvoj prema društvu s niskim emisijama stakleničkih plinova.
3. Uključite se u kreiranje održivih politika i strategija
Ako ste poduzeće koje do sada nije bilo uključeno u javne rasprave, okrugle stolove ili radne skupine, nipošto nije kasno. Aplikacija e-Savjetovanja omogućuje uključivanje svih fizičkih osoba i poduzeća u otvorena javna savjetovanja u postupku donošenja zakona, drugih propisa i akata – putem aplikacije možete otvoreno komentirati nacrte zakona ili drugih propisa, pa tako i u Javno savjetovanje o prethodnoj procjeni za Zakon o potvrđivanju Pariškog sporazuma.
Posebna je zanimljivost činjenica što je cjelokupni postupak transparentan te omogućuje jasnu vidljivost svih prijedloga i njihovih autora/ica. Također, prihvaćanje ili (djelomično) odbijanje prijedloga prati objašnjenje institucije koja provodi savjetovanje. Javna savjetovanja mogu biti vaš prvi korak u kreiranju održivih politika.