Kada govorimo o cilju održivog razvoja br. 2 (svijet bez gladi), uvijek govorimo o tome kako spriječiti glad u svijetu i što možemo učiniti da je iskorjenimo. Govorimo o načinima na koje možemo pomoći ljudima koji nemaju dovoljno hrane i omogućiti im pristup zdravoj prehrani, ali rijetko se priča o jednom načinu koji također može imati pozitivan utjecaj na svijet bez gladi – održivom kuhanju.
Što je održivo kuhanje?
Hrana koju jedemo i način na koji pripremamo svoje obroke uvelike utječu na naše zdravlje i okoliš. Promjenom načina kuhanja možemo doprinijeti suzbijanju gladi u svijetu. Potrebno je obratiti pozornost na način na koji pripremamo hranu, što jedemo i što radimo s ostacima. Održivo kuhanje je pripremanje obroka na način da ima pozitivan utjecaj na zdravlje, okoliš, i na kraju, cijeli planet.
Kako kuhati održivo?
Za početak, održivo kuhanje počinje izvan kuhinje. Način na koji se hrana proizvodi uvelike određuje njen utjecaj na okoliš. Ako uvijek pripremamo meso, bez obzira koliko održivo mislili da kuhamo, zapravo imamo veći utjecaj na okoliš od nekog tko ne kuha održivo, ali isto tako ni ne priprema uvijek meso.
Za vrijeme kupnje namirnica, potrebno je obratiti više pažnje na to da se kupuju samo namirnice koje ćemo zaista pripremati. Također, hrana od lokalnih farmera, uzgajivača i OPG-ova uvijek je bolji izbor nego uvezena hrana iz trgovina, osobito u ruralnim područjima.
Kad govorimo o tome što jedemo, preporučljivo je jesti manje mesa i više voća i povrća, osobito sezonskog. Proizvodnja mesa glavni je razlog emisije stakleničkih plinova, a ubacivanje više povrća u prehranu smanjuje potrošnju vode i krčenje šuma. Voće i povrće zdraviji su za naše tijelo, ali i za naš planet. Iako je i riba zdrav izbor, potrebno je obratiti pažnju na to koju ribu jedemo – neke vrste su izlovljene i njihova su prirodna staništa ugrožena.
Što se tiče samog kuhanja, ukoliko želimo pripremati hranu održivo, moramo smanjiti potrošnju struje koju ne trebamo. I voda je dragocjena, pa je potrebno prestati natrpavati lonce vodom kod kuhanja npr. riže ili tjestenine. Efektivnije je početi kuhati sa manje vode, i dodavati naknadno još ako je potrebno. Kod pripremanja slastica, poželjno je koristiti prirodne šećere, kao što su med, stevija, javor i agava. Vrlo je važno ne potratiti hranu – provjeriti frižider prije nego počnemo kuhati i iskoristiti hranu kojoj uskoro istječe rok trajanja, kuhati samo onoliko koliko će se pojesti, ponovno iskoristiti ostatke hrane, smrzavati voće radije nego ga pustiti da istrune, i kupovati pametno – samo hranu koju znamo da ćemo zaista pripremiti.
Industrija hrane i njezina održivost odgovornost su svakoga, a održivo kuhanje ima pozitivan utjecaj na cijeli planet. Donoseći odgovorne odluke o hrani koju kupujemo i pripremamo, možemo pomoći garantirati svijet bez gladi i jednak pristup hrani svim ljudima.