Frank Bold kao koordinator Saveza za korporativnu transparentnost priprema mjesečne briefinges fokusom na izvješćivanje o održivosti i relevantne teme kroz 2021. godinu. Institut za društveno odgovorno poslovanje (IDOP) pruža sažetke glavnih točaka briefinga sastavljenih od strane Franck Bolda u Hrvatskoj.
Ovomjesečni članak opisuje dubinsku analizu ljudskih prava i okoliša, te kako poduzeća mogu smisleno izvještavati o ovim temama i koja bi pitanja trebala razjasniti predstojeći EU standardi izvješćivanja kako bi pomogli poduzećima.
Ljudska prava i okoliš u globalnim lancima vrijednosti europskih poduzeća predstavljaju značajan poslovni rizik kao i izazov za pošteno tržišno natjecanje. EU želi preusmjeriti privatna i javna sredstva kako bi podržala transformaciju u održivo gospodarstvo. Međutim, poslovne aktivnosti neće udovoljiti zahtjevima održivosti ako njihovi lanci vrijednosti ostanu povezani s utjecajima poput krčenja šuma, prisilnog ili dječjeg rada.
Alat koji može pomoći poduzećima da prebrode ove izazove i stjeknu uvjete za održivo financiranje je “due diligence”. Ovaj alat (ili proces) omogućuje poduzećima da pravilno procijene relevantne rizike i utjecaje ESG-a koje bi željeli izbjeći ako znaju i koji bi, ako se njima ne upravlja, prije ili kasnije doveli do regulatornog, investicijskog, javnog ili pravnog pritiska na poduzeća.
Sposobnost poslovnog sektora da svojim kupcima pokaže kako imaju valjan sustav dubinske provjere postat će sve važnija prednost poslovanja, pomažući poduzećima da zadrže svoje poslovne partnere i rastu.
Pravi odgovor za Europu
Dubinska analiza ljudskih prava i okoliša također igra važnu ulogu u naprednim europskim i globalnim kretanjima prema onome što zovemo održivi financijski sustav. EU provodi sveobuhvatnu strategiju održivog financiranja kako bi mobilizirao preko 1 bilijuna EUR javnih i privatnih ulaganja za potporu održivim aktivnostima. Zakonodavstvo kojim se utvrđuju kriteriji za održive aktivnosti i financijske proizvode (EU taksonomija održivosti i Uredba o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga) zahtijeva da aktivnosti i financijski proizvodi koji se prodaju kao održivi moraju biti podržani dubinskom analizom. Ovakva procedura je uspostavljena kao potrebna zaštita i povećanje transparentnosti ka sprječavanju rizika od štetnih utjecaja u opskrbnom lancu. Načelo dubinske analize također će se odraziti na razvoj zelenih i socijalnih obveznica EU-a.
Prema provedenom istraživanju Franck Bolda, dok 55,5% hrvatskih poduzeća izvještava o svojim obvezama i politikama u nefinancijskim izvještajima, niti jedna od njih ne izvještava o stvarnom postupku dubinske analize i relevantnim KPI-ima o svom napretku. Suprotno tome, 22,2% svih procijenjenih europskih poduzeća opisuje postupak dubinske analize, a 3,6% u prosjeku objavljuje ključne pokazatelje uspješnosti.
Za više detalja pogledajte cjelovitu bazu podataka rezultata istraživanja tvrtki Alliance for Corporate Transparency 1000
Trebate podršku pri izradi ESG izvještaja?
Pripremite svoj izvještaj o održivosti prema novom regulatornom okviru za ESG izvještavanje.
Što donositelji odluka mogu učiniti kako bi osigurali da Direktiva o izvještavanju o korporativnoj održivosti pruža jasnoću i sigurnost?
Povećane obveze financijskih institucija povećavaju pritisak na poduzeća da objave informacije o dubinskoj analizi. Kako bi adresirala moguću nejasnoću u zakonodavnoj obvezi, Europska komisija u novoj Direktivi o izvještavanju o održivosti poduzeća predlaže da se zajedno s Direktivom razviju i usvoje standardi izvješćivanja o tome kako poduzeća trebaju izvještavati o dubinskoj analizi, glavnim štetnim utjecajima i postupcima.
Takav standard trebao bi jasno specificirati:
- Kako izvijestiti o utvrđivanju i procjeni utjecaja
- Što bi trebalo opisati o identificiranim utjecajima na društvo i okoliš
- Kriteriji za izvješćivanje o učinku poslovnih modela
- Sektorske specifikacije za ljudska prava i pitanja zaštite okoliša i KPI-je
U cijelosti pristupite brifingu na engleskom jeziku OVDJE.