Frank Bold kao koordinator Saveza za korporativnu transparentnost priprema mjesečne briefinges fokusom na izvješćivanje o održivosti i relevantne teme kroz 2021. godinu. Institut za društveno odgovorno poslovanje (IDOP) pruža sažetke glavnih točaka briefinga sastavljenih od strane Franck Bolda u Hrvatskoj.
Ovomjesečni članak usredotočen je na veze između Direktive o nefinancijskom izvješćivanju (NFRD), Uredbe o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (SFDR) i Uredba o taksonomiji (2020/852), te naglašava ulogu koju će standardi izvješćivanja o održivosti trebati imati kako bi premostili praznine u zakonodavstvu, osigurali usporedivost i značajnost podataka, te ublažili administrativni teret poslovnog sektora.
Kako bi mobilizirala održivo financiranje za transformaciju europskog gospodarstva, strategija EU-a počiva na dvije komplementarne linije djelovanja kojima je cilj pokriti prazninu dodatnih ulaganja potrebnih za postizanje klimatskih ciljeva EU-a (polovina trilijuna eura svake godine): Prvo, revizija poticaja na financijskim tržištima i u korporativnom upravljanju (oni se uglavnom rješavaju kroz temu održivih financija i predstojeću inicijativu održivog korporativnog upravljanja). Drugo, transparentnost pozitivnih i negativnih utjecaja na održivost od strane poduzeća kao i davatelja kapitala.
Strategija za postizanje transparentnosti utjecaja na održivost oslanja se na sljedeća tri stupa:
- Direktiva o nefinancijskom izvješćivanju (NFRD) pokriva obveze poduzeća o izvješćivaju ključnih ESG podatka o rizicima i utjecajima.
- Uredba o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (SFDR) definira obveze objavljivanja za investitore kako bi u svojim odlukama pokazali da uzimaju u obzir rizike održivosti i kako izvješćuju svoju strategiju, ciljeve i učinke na krajnje korisnike.
- Uredba o taksonomiji klasificira održive aktivnosti (i utvrđuje kriterije i zahtjeve za izvješćivanjem) u svrhu održivog financiranja.
Trebate podršku pri izradi ESG izvještaja?
Pripremite svoj izvještaj o održivosti prema novom regulatornom okviru za ESG izvještavanje.
Članak govori o tri pitanja: Kako se ovi zakonodavni instrumenti slažu? Što treba izvještavati i tko treba izvještavati? Koje su praznine koje će predstojeća izmjena Direktive o nefinancijskom izvješćivanju morati ukloniti?
O čemu treba izvjestiti i što trenutno nedostaje
Članak zaključuje da je ono što nedostaje su EU standardi održivosti, pojašnjavajući ono što poduzeća trebaju izvijestiti o rizicima i utjecajima svojih aktivnosti kroz svoje lance opskrbe.
Ključni zaključci
Ključni zaključci kako bi se instrumenti mogli usavršiti su dodavanjem:
- širi opseg, pokrivajući širu skupinu poduzeća
- jasan, pojednostavljeni skup mjernih podataka i pokazatelja
- osnovne metodologije za korporativno izvješćivanje kako bi se podudarale s onima predviđenim za ono što investitori trebaju objaviti
- pojedinosti o tome kako procijeniti jesu li ciljevi, vremenski raspored i ključni pokazatelji poduzeća usklađeni s ciljevima unutar Pariškog Sporazuma i Ciljevima održivog razvoja
- procjena minimalnih društvenih standarda u odnosu na dobavljački lanac poduzeća
- specificiranje značajnih pokazatelja koji su štetni za ljudskih prava i imaju štetan utjecaj na okoliš
Pročitajte cijeli članak na engleskom ovdje.
Dodatni materijali
Integrirani pregled ključnih pokazatelja i zahtjeva za narativnim objavljivanjem NFRD-a, SFDR-a i Taksonomije u objedinjenom okviru.
EU-ovi standardi izvješćivanja o održivosti presudni su kako bi se osiguralo da poduzeća objavljuju značajne i usporedive informacije potrebne investitorima i bankama unutar SFDR uredbe, kako bi se popunile metodološke praznine u prikupljanju i prezentiranju informacija i smanjilo administrativno opterećenje poduzeća.
Filip Gregor
Šef odjela „Odgovorne kompanije“, Frank Bold & Član upravljačke skupine u Europskom laboratoriju za korporativno izvještavanje, EFRAG
Kada govorimo o nefinancijskom izvješćivanju, mnoga poduzeća, posebno mala i srednja poduzeća, većinom nemaju jasnu sliku onoga što se od njih očekuje u vezi s podacima o održivosti. Uobičajeni problem je što otkriveni podaci često nisu standardizirani i stoga nisu usporedivi. Zbog toga su bitni standardi i jasne smjernice.
Sara Foršek
Voditeljica održivosti, Raiffeisenbank Austria d.d.