Cilj održivog razvoja broj 2 Svijet bez gladi usmjeren je na iskorijenjivanje gladi i svih oblika pothranjenosti, osiguravanje opskrbe hranom za sve i postizanje održive proizvodnje hrane do 2030. godine. Da bismo osigurali hranu za 795 milijuna gladnih ljudi danas i još dvije milijarde više koliko će nas biti 2050. godine, potrebna je korjenita promjena globalnog sustava poljoprivrede i proizvodnje hrane.
Vrijeme je za radikalno promišljanje proizvodnje, distribucije i konzumacije hrane. Održivi oblici poljoprivrede, šumarstva i ribarstva mogu omogućiti zdravu i kvalitetnu hranu za sve i osigurati dostatne prihode te poticati razvoj ruralnih područja i zaštitu okoliša. Ali trenutno stanje tla, voda, oceana i šuma je alarmantno. Uz degradaciju okoliša i smanjenje biološke raznolikosti, klimatske promjene povećavaju pritiske na prirodne resurse o kojima ovisimo, a rizici povezani s katastrofama poput suša i poplava sve su veći. Mnogi stanovnici ruralnih područja prisiljeni su preseliti se u gradove u potrazi za boljim prilikama.
Glad i pothranjenost velika su prepreka održivom razvoju jer predstavljaju zamku iz koje je teško pobjeći. Ljudi koje pate od gladi ili pothranjenosti su manje produktivni i podložniji bolestima stoga često nisu u mogućnosti zaraditi više i tako poboljšati svoj standard. Ako glad nastavi ograničavati ljudski razvoj, nećemo uspjeti ostvariti ni ostale ciljeve održivog razvoja kao što su obrazovanje, zdravlje i dobrobit za sve te rodnu ravnopravnost. S druge strane, svijet bez gladi imat će pozitivan utjecaj na naše gospodarstvo, zdravlje, obrazovanje, jednakost i društveni razvoj. Upravo zato, prehrambeni i poljoprivredni sektor nude ključna rješenja za održivi razvoj a iskorijenjivanje gladi i pothranjenosti je jedan od najvažnijih koraka prema boljoj budućnosti.
Glad u brojkama
- Jedan od devet ljudi na svijetu pati od pothranjenosti (815 milijuna).
- Velika većina gladnih ljudi živi u zemljama u razvoju, gdje je 12,9% stanovništva pothranjeno.
- Azija je kontinent s najviše gladnih ljudi – dvije trećine ukupnog broja. Dok je udio gladnih u južnoj Aziji pao u posljednjih nekoliko godina, u zapadnoj Aziji se povećao.
- Južna Azija je najviše pogođena, s oko 281 milijuna pothranjenih ljudi. U subsaharskoj Africi stopa pothranjenosti je gotovo 23 posto.
- Neadekvatna prehrana uzrokuje gotovo polovicu smrtnih slučajeva kod djece mlađe od pet godina (45 % tj. 3,1 milijuna djece svake godine).
- Jedno od četvero djece pati od usporenog rasta, dok u zemljama u razvoju taj udio može porasti na jedan od tri.
- 66 milijuna osnovnoškolske djece ide u školu gladno u zemljama u razvoju, od čega je 23 milijuna samo u Africi.
Sigurnost hrane u brojkama
- Poljoprivreda je najveći najveći poslodavac na svijetu, osigurava sredstva za život za 40% svjetske populacije te je najveći izvor prihoda i radnih mjesta za siromašna seoska domaćinstva.
- 500 milijuna malih farmi širom svijeta, koje uglavnom ovise o kiši za navodnjavanje, proizvode 80% hrane za veliki dio zemalja u razvoju. Stoga je ulaganje u male ruralne proizvođače hrane važno za povećanje sigurnosti hrane i kvalitete prehrane za najsiromašnije, te za proizvodnju hrane za lokalna i globalna tržišta.
- Od 1900-ih izgubljeno je oko 75% raznolikosti usjeva na poljoprivrednim zemljištima. Poticanje biološke raznolikosti u poljoprivredi pridonosi kvalitetnijoj prehrani, poboljšanju životnih uvjeta za poljoprivrednike te održivijim i otpornijim poljoprivrednim sustavima.
- Ako bi žene koje se bave poljoprivredom imale isti pristup resursima kao i muškarci, broj gladnih u svijetu mogao bi se smanjiti za čak 150 milijuna.
- 1.4 milijarde ljudi nema pristup električnoj energiji širom svijeta, a većina njih živi u ruralnim područjima zemalja u razvoju. Energetsko siromaštvo u mnogim regijama osnovna je prepreka smanjenju gladi i proizvodnji dovoljno hrane za budućnost.
Možemo koristiti našu moć kao potrošača i birača, tako da zahtijevamo od vlada i poduzeća da aktivnije rade na iskorijenjivanju gladi u svijetu te potiču održiviju proizvodnju i potrošnju hrane.
