DOP u poslovanju Archives - IDOP

Europski standardi izvještavanja o održivosti (ESRS)

Lucija — Wed, 21 Dec 2022 12:39:41 +0000

Napomena: Nakon objave ovog članka, finalna verzija Europskih standarda izvještavanja o održivosti (ESRS) službeno je izdana 22. prosinca 2023. godine.
Ovaj članak pruža pregled nacrta standarda koji su bili dostupni u trenutku pisanja, a finalnu veziju standarda možete pronaći ovdje.

Direktiva o korporativnom izvječćivanju o održivosti (CSRD) uvodi nekoliko važnih promjena po pitanju objavljivanja okolišnih, društvenih i upravljačkih informacija, a jedna od njih je da će obveznici svoje izvještaje morati sastavljati prema europskim standardima za izvješćivanje o održivosti (ESRS). Tako će u cilju željene usporedivosti podataka, po prvi puta izvješćivanje o održivosti dobiti obvezne standarde za izvješćivanje, te obveznici neće moći svojevoljno birati koje će informacije i na koji način objaviti. U Direktivi stoji kako će se finalni standardi objaviti u obliku delegiranog akta u lipnju 2023. godine.

Prva izvješća o održivosti sastavljeni prema ESRS standardima biti će objavljeni u 2025. za financijsku godinu 2024. Prvi će po europskim standardima za izvješćivanje o održivosti izvješćivati dosadašnji obveznici Direktive o nefinancijskom izvječćivanju, odnosno poduzeća od javnog interesa sa preko 500 zaposlenih. Godinu nakon, obveza na snagu stupa za sva velika poduzeća. A od 2028. o održivosti će izvještavati i sva mala i srednja poduzeća prisutna na burzi.

Za razvoj europskih standarda za izvješćivanje o održivosti bila je zadužena radna skupina EFRAG-a. EFRAG je prvu verziju standarda objavio za javnu raspravu u travnju 2022. godine, a komentare dionika prikupljao je do kolovoza. Svi komentari i prijedlozi su obrađeni te je u studenom objavljena finalna verzija nacrta standarda o kojima će se Europska komisija konzultirati sa tijelima EU i državama članicama prije nego što usvoji standarde u obliku delegiranog akta CSRD-a.

U odnosu na prvi nacrt objavljen u travnju, nije bilo velikih promjena u strukturi i principima standarda. Neke od značajnijih izmjena su sljedeće:

Smanjen je broj zahtjeva za objavu sa 136 na 82. Do promjene je došlo zbog konsolidacije određenih zahtjeva, a ne zbog izbacivanja pojedinačnih tema.
Standard ESRS G1 je izbrisan zbog preklapanja zahtjeva sa drugim standardima.
Iz standarda je izbrisan zahtjev da obveznici moraju objasniti zašto neke teme nisu uključene u izvještaj kao materijalne (Rebuttable presumption principle)
Došlo je do promjena po pitanju izvještavanja učinaka u lancu vrijednosti, odnosno zahtjevi su sada blaži i produžen je prijelazni period.

O standardima i princip dvostruke materijalnosti

Poduzeća će izvješćivati o okolišnim, društvenim i upravljačkim temama vezanim ne samo uz svoje poslovanje već i uz svoj lanac vrijednosti. Velika novost je koncept dvostruke materijalnosti, odnosno od poduzeća će se zahtijevati da (1) izvješćuju o značajnim učincima poslovanja na društvo i okoliš, te (2) kako okolišna i društvena pitanja utječu ili mogu utjecati na novčani tijek, bilancu ili dobit.

Poduzeća će prema ESRS standardima morati izvješćivati kvalitativne i kvantitativne informacije, trenutne i potencijalne učinke te kratkoročne, srednjoročne i dugoročne planove. Očekuje se da će standardi omogućiti usporedive, relevantne i sažete informacije o održivosti.

Struktura standarda

EFRAG je razvijao standarde tako da omogućavaju strukturirano izvještavanje o održivosti sljedeći 3×3 formu.

Postoje 3 razine izvješćivanja – standardi primjenjivi na sva poduzeća, sektorski standardi i standardi na razini poduzeća. Prema ESRS standardima, poduzeća će izvješćivati o 3 elementa poslovanja: a) strategiji i poslovnom modelu, b) implementaciji mjera, politika, akcijskih planova te alokaciji resursa i c) o pokazateljima napretka i mjerenju. Standardi su još podijeljeni u 3 glavne teme: okolišni, društveni i upravljački.

Trenutno su objavljeni nacrti :

Međusektorskih (engl. Cross-cutting) standarda po kojima poduzeća izvješćuju o strategiji, učincima, rizicima, prilikama te načinu upravljanja i

Tematskih (engl. Sector-agnostic) standarda koji su podijeljeni na društvene, okolišne i upravljačke teme i primjenjuju se na sve sektore jednako.

Tijekom 2023. godine očekuje se objava Sektorskih (engl. Sector-specific) standarda koji detaljnije određuju koje informacije će svaki od 40 identificiranih sektora dodatno morati objaviti. Njihova finalna verzija trebala bi biti usvojena u lipnju 2024. godine.

Pregled objavljenih standarda

U nastavku donosimo kratak pregled objavljenih nacrta ESRS standarda.

Međusektorski standardi

ESRS 1 pruža načela i upute za pripremu objava o održivosti u skladu sa Direktivom. Prvi standard također pruža upute kako identificirati dionike, okolišne i društvene učinke vlastitog poslovanja i u lancu vrijednosti te kako odrediti materijalne teme, rizike i prilike.

U ESRS 2 mogu se naći međusektorski zahtjevi o objavama informacija povezanih s upravljačkom strukturom, strategijom, upravljanjem učincima, rizicima i prilikama te mjerenju i ciljevima.

Tematski standardi

Svaki tematski standard uključuje zahtjeve vezane za objavu informacija povezanih s definiranjem materijalnosti, strategijom, načinom upravljanja učincima, rizicima i prilikama povezanim s određenom temom te definira pokazatelje i način mjerenja učinaka koje će obveznici morati izvijestiti.

Okolišni standardi uključuju sljedeće teme: klimatske promjene, onečišćenje, voda i morski resursi, bioraznolikost i ekosustavi te cirkularna ekonomija. Okolišne teme vezane su uz 6 okolišnih ciljeva postavljenih EU Taksonomijom.

Okolišni

ESRS E1 – Klimatske promjene

Ovaj standard od poduzeća zahtjeva informacije o ublažavanju i prilagodbi klimatskim promjenama unutar kojeg će poduzeća morati izvijestiti svoje GHG emisije te tranzicijski plan.

ESRS E2 – Onečišćenje

Prema standardu E2 obveznici će izvještavati o emisijama u zemlju, zrak i vodu te o korištenju opasnih i štetnih tvari.

ESRS E3 – Voda i morski resursi

Ovaj standard zahtjeva informacije o potrošnji vode te aktivnostima koje imaju značajne učinke na morski svijet.

ESRS E4 – Bioraznolikost i ekosustavi

E4 standard zahtjeva objavu informacija povezanih s korištenjem površina i prirodnih resursa te kako aktivnosti u lancu vrijednosti utječu na ravnotežu ekosustava.

ESRS E5 – Cirkularna ekonomija

Standard E5 od obveznika traži da izvijeste o svojim aktivnostima koje doprinose razvoju cirkularne ekonomije u smislu dizajna, planovima za smanjenu potrošnju neobnovljivih i izvornih sirovina, količinama korištenih materijala te o upravljanju otpadom.

Društveni

Društveni standardi vezani su uz pitanja vlastite radne snage, radne snage u lancu vrijednosti, lokalne zajednice te potrošača i krajnjih korisnika.

ESRS S1 – Vlastita radna snaga

Objave povezane s upravljanjem zaposlenicima te s pitanjima radnih uvjeta, zdravlja i sigurnosti, pogodnosti, ravnoteže privatnog i poslovnog života, raznolikosti, razvoja i slično.

ESRS S2 – Radna snaga u lancu vrijednosti

Poduzeća će osim o vlastitoj radnoj snazi morati izvijestiti i o učincima na zaposlenike u lancu vrijednosti, te o aktivnostima za smanjenje negativnog učinka na ljudska prava.

ESRS S3 – Zajednice pod utjecajem

Obveznici će morati prema S3 standardu izvijestiti svoj utjecaj na lokalnu zajednicu i njihova prava te aktivnosti kako bi se povećao doprinos i umanjile štete za lokalno stanovništvo.

ESRS S4 – Potrošači i krajnji korisnici

U sklopu društvenih tema obveznici će morati izvijestiti i o učincima na potrošače, odnosno krajnje korisnike njihovih proizvoda i usluga.

Upravljački

Među upravljačkim standardima na kraju je ostao samo G1 vezan uz poslovno ponašanje.

ESRS G1 – Poslovno ponašanje

U okviru ovog standarda poduzeća će izvještavati o korporativnoj kulturi i politikama poslovanja, odnosima s dobavljačima te korupciji.

Sljedeći koraci

U narednom razdoblju poduzeća trebaju utvrditi hoće li biti obveznici izvješćivanja prema CSRD-u te kada za njih obveza stupa na snagu. Oni koji utvrde da će biti obveznici trebali bi krenuti s analizom učinaka svog poslovanja i lanca vrijednosti, analizom dionika te definiranjem materijalnih tema. Važno je definirati strategiju održivog razvoja te je potrebno prilagoditi politike, upravljanje i ključne pokazatelje uspješnosti kako bi reflektirali put prema održivom poslovanju. Nakon toga trebali bi prilagoditi sustav prikupljanja informacija kako bi bio usklađen sa zahtjevima ESRS standarda.

Iako se usvajanje standarda u obliku delegiranog akta očekuje tek u lipnju 2023., nacrti su već objavljeni na EFRAG-ovim stranicama te se ne očekuju značajnije izmjene tako da ih je moguće koristiti kao putokaz za vrijeme prilagodbe sustava.

The post Europski standardi izvještavanja o održivosti (ESRS) appeared first on IDOP.

EU sljedeće generacije – instrument Europske komisije za oporavak Europske unije nakon pandemije

admin — Wed, 01 Dec 2021 13:50:57 +0000

Europska komisija je 27. svibnja 2020. iznijela svoj prijedlog velikog plana oporavka. Kako bi oporavak bio održiv, ravnomjeran, uključiv i pravedan za sve države članice, Europska komisija predlaže stvaranje novog instrumenta za oporavak, EU sljedeće generacije.

Komisija je također objavila svoj prilagođeni program rada za 2020. godinu u kojem će se dati prioritetne radnje potrebne za poticanje oporavka i otpornosti Europe. Kako bi zaštitila živote i sredstva za život, popravila jedinstveno tržište, kao i izgradila trajan i napredan oporavak, Europska komisija predlaže da se iskoristi puni potencijal proračuna EU-a.

EU sljedeće generacije od 750 milijardi eura, kao i ciljano pojačanje dugoročnog proračuna EU-a za 2021.-2027., donijet će ukupnu financijsku moć proračuna EU-a na 1,85 bilijuna eura.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je: Zahvaljujući planu oporavka golemi izazov koji je pred nama pretvorit će se u priliku, ne samo potporom opravku nego i ulaganjem u našu budućnost: Europski zeleni plan i digitalizacija potaknut će se otvaranje radnih mjesta i rast, otpornost naših društava i zdravlje našeg okoliša. Ovo je trenutak za Europu. Naša spremnost na djelovanje mora biti na razini izazova s kojima se svi mi suočavamo. Uz pomoć instrumenta EU sljedeće generacije možemo ambiciozno odgovoriti.

Povjerenik Johannes Hahn, zadužen za proračun EU, rekao je: Naš zajednički proračun u središtu je europskog plana oporavka. Zahvaljujući dodatnom kapacitetu instrumenta „EU sljedeće generacije” i ojačanom VFO-u moći ćemo pokazati solidarnost i poduprijeti države članice i gospodarstvo. Zajedničkim naporima Europa će postati konkurentnija i otpornija te ojačati svoj suverenitet.

Potpredsjednik Maroš Šefčovič, zadužen za međuinstitucionalne odnose i predviđanje, rekao je: Za oporavak će nam trebati čvrsta usmjerenost politika. U skladu s prilagođenim programom rada, koji odražava novu stvarnost, sva djelovanja usmjerit ćemo na prevladavanje krize i pokretanje našeg gospodarstva te se čvrsto zalagati da put Europske unije prema oporavku bude stabilan, održiv i pravedan. Na taj način vratit ćemo se još jači.

Ulaganje u sljedeće generacije

Nadopunjavajući nacionalne napore, proračun EU-a jedinstven je za pokretanje pravednog društveno-ekonomskog oporavka, popravljanje i oživljavanje jedinstvenog tržišta, jednakih uvjeta i podržavanje hitnih ulaganja, posebno u zeleni i digitalni prijelaz, ključ budućeg prosperiteta i otpornosti Europe.

Sljedeća generacija EU će prikupiti novac privremeno podizanjem gornje granice vlastitih sredstava na 2,00% bruto nacionalnog dohotka EU, omogućujući Komisiji da koristi svoj snažni kreditni rejting za posudbu od 750 milijardi eura na financijskim tržištima. To dodatno financiranje usmjerit će se kroz programe EU-a i vraćati se tijekom dugog razdoblja u budućim proračunima EU-a – ne prije 2028. i ne nakon 2058. godine. Da bi se to postiglo na pošten i zajednički način, Komisija predlaže niz novih vlastitih sredstava. Pored toga, kako bi se što prije omogućila raspoloživa sredstva kako bi se odgovorilo na najvažnije potrebe, Komisija predlaže izmjenu trenutnog višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. – 2020. kako bi se već 2020. osiguralo dodatnih 11,5 milijardi eura sredstava.

Prikupljeni novac za EU sljedeće generacije uložit će se u tri stupa (Slika 1)

Podrška državama članicama s ulaganjima i reformama
Početno pokretanje gospodarstva EU poticanjem privatnih ulaganja
Bavljenje lekcijama krize

Osnove politike obnove

Ponovno pokretanje ekonomije ne znači povratak na status quo prije krize, već pomicanje naprijed. Sav prikupljeni novac kroz EU sljedeće generacije bit će usmjeren kroz programe EU-a u obnovljenom dugoročnom proračunu EU-a, i to na:

Europski zeleni dogovor kao strategija oporavka EU
Jačanje jedinstvenog tržišta i njegovo prilagođavanje digitalnom dobu:
Pravilan i uključiv oporavak za sve

Izgradnja otpornije Europe

Europa mora poboljšati svoju stratešku autonomiju u brojnim određenim područjima, uključujući strateške lance vrijednosti i pojačani pregled direktnih stranih ulaganja. Kako bi povećala spremnost i upravljanje krizama, Komisija će ojačati Europsku agenciju za lijekove i pružiti snažniju ulogu Europskom centru za kontrolu bolesti (ECDC) u koordiniranju medicinskih odgovora u krizama. Oporavak se mora nedvosmisleno temeljiti na temeljnim pravima i potpunom poštivanju vladavine zakona. Sve hitne mjere moraju biti vremenski ograničene i strogo proporcionalne. Procjena Komisije bit će uključena u prvo izvješće u skladu s mehanizmom vladavine zakona. Iz te krize možemo naučiti i moramo naučiti, ali to se može učiniti samo uključivanjem naših građana, zajednica i gradova. Konferencija o budućnosti Europe odigrat će važnu ulogu u daljnjem jačanju europskih demokratskih temelja u postkoronavirusnoj krizi.

Odgovorno globalno vodstvo

EU se zalaže za vodeće međunarodne napore ka istinskom globalnom oporavku, osobito uz zajedničku koordinaciju s Ujedinjenim narodima, G20 i G7, Međunarodnim monetarnim fondom, Svjetskom bankom ili Međunarodnom organizacijom rada. EU će nastaviti posebno blisko surađivati s neposrednim susjedstvom na istoku i jugu i svojim partnerima u Africi.

Izvor: Europska komisija

The post EU sljedeće generacije – instrument Europske komisije za oporavak Europske unije nakon pandemije appeared first on IDOP.

Budućnost ima komponentu održivog poslovanja

admin — Wed, 01 Dec 2021 12:48:58 +0000

Novi izazovi i velike prilike očekuju nas u budućnosti. Poslovni lideri odabiru poslovanje koje su uvjetovane promjenama posljednjih deset godina. Pametni telefoni su već transformirali većinu stvari, a umjetna inteligencija (AI) i automatizacija sve se više počinje koristiti u poslovnom odlučivanju.

Iako je tehnologija definitivno mijenjala poslovanje u 2010.-ima, sljedeće godine poslovnim liderima širom svijeta stavlja novi fokus: održivi razvoj.

Održivi razvoj i društveno odgovorno poslovanje ne predstavljaju samo recikliranje, jednakost ili pravednu trgovačku praksu, koliko god su ove teme važne. DOP i održivi razvoj odnose se na cjelokupno poslovanje poduzeća, od dobavljačkog lanca, politike zapošljavanja, pa i samog poslovnog prostora unutar kojeg zaposlenici rade.

Neke zanimljive priče iz 2019. godine koje bi mogle ukazivati na veće poteze u budućnosti:

Povećava se pritisak na poduzeća da koriste svoj politički utjecaj da zahtijevaju klimatsku politiku (osim samo potpisivanja izjava podrške). U budućnosti možemo očekivati da će mnogobrojni visoko pozicionirani direktori zalagati za klimatske akcije.
SAP i Bumble Bee Tuna koristili su blockchain tehnologiju za praćenje svježe ribe od oceana do stola. U jednom trenutku ova vrsta dobavljačkog lanca i praćenih podataka će značajno porasti.
Časopis Vogue objavio je kako će koristiti svoju reputaciju kako bi smanjio negativni klimatski otisak koji stvara moda i odjeća educirajući potrošače o ponovnoj upotrebi i održivoj modi. Mogao bi nastupiti pravi pokret za preispitivanje potrošnje.

Godine koje slijede obilježiti će prelazak na održivo poslovanje koje će se oblikovati na nekoliko glavnih, transformacijskih načina.

U nastavku navodimo četiri ključna trenda održivog poslovanja koji će karakterizirati godine koje dolaze. Svaki od ovih trendova predstavlja priliku za izgradnju novih proizvoda, usluga, poduzeća, novih marki i više onoga što će ljudi voljeti u godinama koje dolaze.

1. ZELENI PRITISAK

Budućnost će obilježiti prelazak potrošača iz eko-statusa u eko-sramotu, jer potraga za održivijom potrošnjom dostiže svoj kritični trenutak. Kad su zelene alternative proizvoda široko rasprostranjene, pristupačne i podjednako dobre ili bolje, onda ekološka potrošnja postaje manje status pravog potrošačkog odabira, a više sramota lošeg potrošačkog odabira. Zato će milijuni potrošača u budućnosti tražiti proizvode, usluge i iskustva koji će im pomoći da ublaže sve veću ekološku sramotu lošeg potrošačkog odabira.

Posljednih desetak godina obilježen je potragom za održivijom potrošnjom, odnosno evolucijom eko-potrošnje kao statusne potrošnje. Ako analiziramo tri ikone (Tesla, Adidas i Impossible Burger) ekološke potrošnje, moguće je zaključiti da je pomak značajan. Još davne 2008. godine, automobilska industrija Tesla je lansirala Roadster, električni superautomobil od 100.000 USD, što predstavlja eko-status! 2016. godine Adidas je zajedno s tvrtkom Parley for the Oceans proizveo ograničenu seriju tenisica izrađenih od reciklirane plastike oceana; napravljeno je samo 50 parova – eko-status! Također u 2016., Momofuku Nishi iz NYC-a postao je prvi restoran na svijetu koji je ponudio Impossible Burger – još više eko-statusa! U 2019. godini, Teslin model 3 sada je treći najprodavaniji automobil u Velikoj Britaniji, Adidas je napravio 11 milijuna pari oceanske plastične tenisice, a Impossible Burger dostupan je u preko 7000 Burger King prodajnih mjesta diljem SAD-a.

Od vrhunskog i rijetkog do pristupačnog i rasprostranjenog: to je putovanje ekološkom potrošnjom u posljednjih nekoliko godina! A kad zelene alternative postanu pravi potrošački odabir, one više nisu uzbudljiva statusna valuta.

Ključna implikacija? Promjena potrošačkog budžetiranja prema moralnosti. Jer, kada su eko-alternative dostupne, pristupačne i učinkovite kao i njihova opcija, nema razloga da ih ne odaberete. Eko-potrošnja postaje sve manje status pravog potrošačkog odabira, a više sramota lošeg potrošačkog odabira.

Primjer 1: Fly Responsible by KLM Royal Dutch Airlines

Primjer 2: Doconomy u partnerstvu s Mastercardom

2. GENERACIJA Z I DALJE NASTAVLJA TRAŽITI AKTIVNO POSLOVANJE

Kao što pokazuju ovogodišnje demonstracije, mladi potrošači zahtijevaju promjene i veći dio razumije što znači održivosti – i zahtijeva od poslovnog svijeta da bude odgovorno za svoje postupke. McKinseyjeva studije otkrila je da 90% generacije Z očekuje da brandovi budu odgovorni prema okolišnim i društvenim pitanjima. Generacija Z zajedno s milenijalcima čini oko 350 milijardi USD potrošnje u SAD-u, a samo gene Z su do 2020. predstavljale 40% globalnih potrošača.

Neke od najvećih svjetskih kompanija preispituju način na koji pakiraju svoje proizvode. Jedan od primjera je Nestle koji je nedavno lansirao nove omote za papir koji se mogu reciklirati za snack pločice YES!

Kao i uvijek, nemoguće je sa sigurnošću predvidjeti iduću godinu kada se toliko toga mijenja na području održivog razvoja. Sigurni smo da će godine koje dolaze biti obilježene velikim početkom kada će održivost i društvena odgovornost postati svrha poslovanja, u jednakoj mjeri kao i ostvarivanje profita.

3. DOBAVLJAČKI LANAC: POSTAJE KRUŽNI

Prvi temeljni pomak koji ćemo vidjeti u sljedećoj godini bit će pojedine najveće svjetske korporacije koje aktivno transformiraju svoje dobavljačke lance kako bi postale „kružne“, prvenstveno pod pritiskom etičkih potrošača. Ovaj trend vrlo vjerojatan jer potrošači sve više gledaju u korporativni svijet kako bi im zajednički pomogli da se smanji emisija ugljika i količina plastike u oceanima.

Kako bi se učinili prvi koraci, prije nego što bude prekasno, poduzeća trebaju prijeći s proizvodnog modela “out of sight, out of mind” na odgovoran dobavljački lanaci. To znači da bi poduzeća trebala prijeći s modela u kojem naprave neki proizvod (npr. šampon) i prodaju ga u jednokratnoj ambalaži (npr. plastičnoj boci), na model u kojem su odgovorni za to gdje ta ambalaža (plastična bočica) završi i kako je došla tamo.

Ali kružni dobavljački lanac se ne odnosi samo na povrat ambalaže ili višekratno korištenje stare. Velika poduzeća preuzet će veću odgovornost i za početak svog dobavljačkog lanca, odnosno na etične izvore proizvoda i sirovina.

4. DRUŠTVENI POVRAT ULAGANJA (engl. Social return on investment – SROI)

Društveni povrat ulaganja (SROI) je model koji se koristi za kvantificiranje društvenih i financijskih koristi i vrijednosti usluge, programa, politike ili organizacije za društvo. Mjerenje društvenog utjecaja može nam pomoći da bolje shvatimo ulogu poduzeća i drugih organizacija u stvaranju ekonomskih, okolišnih i socijalnih učinaka, ali i da saznamo koliki je društveni povrat ulaganja na sredstva koja su uložena u programe, projekte i aktivnosti kojima se stvaraju društvene promjene.

SROI prestavlja sve korisniji alat poduzećima jer može poboljšati upravljanje investicijama kroz bolje planiranje i evaluaciju. Također može povećati razumijevanje utjecaja poduzeća na zajednicu i omogućiti bolju komunikaciju o vrijednosti rada poduzeća (interno i s vanjskim dionicima). SROI pomaže i u identificiranju područja koja se preklapaju, odnosno usklađivanje ciljeva organizacije i očekivanja njezinih dionika. Nadalje, modeliranje SROI-ja omogućava formalni dijalog poduzeća s ključnim dionicima što poduzećima omogućava da svoje proizvode i usluge učine bližim potrebama dionika.

5. UPOZNAJTE KRUŽNU EKONOMIJU I EKONOMIJU POVJERENJA

Prethodno navedeni trendovi oslanjaju se u velikoj mjeri na stupanj povjerenja, kako između dobavljača i poduzeća, tako i poslodavaca i zaposlenika. Povjerenje će omogućiti transparentnost, a s transparentnošću dolaze i mogućnosti, kako na radnim mjestima, tako i na kružnim dovavljačkim lancima.

Stvaranje ekonomije povjerenja oslanja se na transformiranju korporativnog mentaliteta. U kružnim dobavljačkim lancima, povjerenje u čitav ekosustav od presudnog je značaja za održivost i etičke prakse. Poduzećima se mora vjerovati da etički proizvode proizvode i tretiraju svakog radnika u tom lancu opskrbe pošteno. U međuvremenu, potrošači vjeruju u poduzeća koje čine sve što mogu kako bi bile održive – kroz akcije, a ne samo kroz riječi.

Kružna ekonomija bi mogla zvučati kao wishy-washy izraz za one koji ne vide njezin utjecaj. Ali u sljedećoj godini vidjet ćemo da neke od najvećih svjetskih poduzeća posluju prema principima kružne ekonomije i ekonomije povjerenja.

The post Budućnost ima komponentu održivog poslovanja appeared first on IDOP.

8 DOP trendova koji će dominirati u budućnosti

admin — Wed, 01 Dec 2021 12:47:18 +0000

Izvještavanje, dijalog sa zajednicom, edukacija zaposlenika, kampanje za poboljšanje i povratne informacije o tržištu, zajedno djeluju kako bi podržali višu razinu aktivnosti DOP-a nego ikada prije.

U nastavku su navedene kategorije koje će obilježiti DOP u budućnosti.

1. Interes investitora za ESG i dalje će rasti.

Interes investitora za okolišne, društvene i upravljačke (ESG) čimbenike postao je mainstream, a stručnjaci s kojima smo razgovarali vjeruju da će se taj trend nastaviti i u 2019. godini (i šire), s društveno odgovornim ulaganjima koja postupno postaju nova norma.

Tim Mohin, izvršni direktor GRI-ja, objasnio je:

“U proteklom desetljeću došlo je do velikog porasta interesa koji dolazi iz financijskog sektora. S više od 90% najvećih poduzeća koje podnose izvještaje o održivosti (85% od S&P 500), podaci su obilni. Interes za korištenje informacija za investicijske odluke predstavlja novi trend. Nedavna studija na Sveučilištu u Oxfordu pokazala je da više od 80% glavnih ulagača sada pregledava i “ESG” – okolišne, društvene i upravljačke – informacije prilikom donošenja investicijskih odluka. Brojke su uvjerljive – globalno 22,89 bilijuna (trillion) dolara predstavlja vrijednost imovine kojima se profesionalno upravlja pod odgovornim investicijskim strategijama, što je povećanje od 25% od 2014. Ovaj broj je toliko velik da treba kontekst – premašuje BDP cijele američke ekonomije.”

2. Umjetna inteligencija (engl. Artificial Intelligence - AI)

Postoji trend u kojem nema više izvještaja od 80 stranica. AI niti će poluga za razvoj održivog razvoja i korporacijskog izvještavanja na način da će stvoriti njihovu sinergiju – trend koji smo vidjeli posljednjih nekoliko godina.

AI će pretvarati podatke o poslovanju u infografike i medijske kampanje ili vizuale koje će investitori koristiti prilikom donošenja odluka o ulaganju. Sve te podatke nije moguće obraditi bez AI-a koji će odigrati ključnu ulogu u procesnim tokovima i kvaltifikaciji napretka. Međutim, važno je zaključiti kako će se i dalje važne strateške poslovne odluke donositi jednostavnim razumijevanjem visokog menadžmenta.

3. Razvoj DOP profesije - Povratak u školu

Odjeli u poduzećima zahtijevat će stručnjake za održivost kako bi ojačali organizacijsku kulturu oko održivosti. Odjeli za financije, nabava, komunikacije, istraživanje i razvoj, odnosi s investitorima itd. htjeti će stručnjaka za održivost kako bi im odgovorio na ključna strateška pitanja, vodio DOP politiki u cijeloj poslovnoj strukturi.

Mnogi lideri i stručnjaci za društveno odgovorno poslovanje naći će se u seminarima kako bi pratili promjene i najbolje prakse DOP.

4. Institucionalni i tržišni pritisci, te revizije dobavljačkog lanca

Uz DOp alate kao što su GRI, LEED, SASB i CDP traži se ne samo djelatnost poduzeća, već i aktivnosti dobavljača i podizvođača. Od pakiranja do transporta, dobavljački lanac sastoji se od bezbroj veza, a globalizacija je dovela do toga da su te veze još udaljenije. Potrošači kopaju dublje kako bi bili sigurni da proizvodi koje kupuju ne uzrokuju nikakvu nepotrebnu štetu i sve više bojkotiraju proizvode koje ne pridaju dužnu pažnju u ovom području. Apple, Zara, Volkswagen (Eko Sever u Hrvatskoj) niti jedna tvrtka nije imuna na skandal medija i reputacijsku štetu. Poduzeća će povećati ulaganja u reviziju svojih dobavljačkih lanaca, educirajući svoje zaposlenike o potrebi suradnje s dobavljačima koji mogu pouzdano i sa dokazima dokazati da provode prakse DOP-a. Ikea je samo jedan primjer tvrtke koja je u potpunosti posvećena tom ishodu, izjavivši da namjerava do 2020. godine koristiti samo reciklirano ili FSC certificirano drvo.

5. Etičke linije proizvoda i ambalaža

Sve je više brandova koji ulažu u stvaranje etički proizvedenih, održivih proizvodnih linija, kao što je Topshopova kolekcija “Reclaim to Wear”, L’orealova veganska linija za njegu kose i Coca-Colina Honest Tea linija. Možemo pretpostaviti da razlog osiguranje da mogu zadržati lojalnost osviještenih milenijalaca.

Primjeri:

Unilever je izvijestio da su njihovi održivi brendovi (od kojih je jedan Pukka organic čajevi) rastao 40% brže od ostatka poslovanja u 2016. godini.
Procter & Gamble se obvezao na uvođenje 25% reciklirane plastike njihovih 500 milijuna prodanih proizvoda (boca) za njegu kose godišnje.
Coca-Cola je također odgovorila na plastični pritisak i povećala svoj cilj recikliranja za 2020. na 50%.

U svijetu ponude i potražnje ne može biti loše što postoji potražnja za etičnim proizvodima, a poduzeća teže tome zadovoljiti. Čini se kako će održivi i etički pristup samo nastaviti rasti kako zahtjevni i moralno orijentirani mijelijalci i njihovi mlađi kolege nastavljaju vršiti pritisak na sustav koji ga održava.

6. Ciljevi održivog razvoja će napredovati:

Skupština UN-a objavila je 2015. godine ciljeve održivog razvoja i još uvijek su ranoj fazi svog razvoja i ispunjenja. Ovi ciljevi su jedinstveni jer povezuju pojedince s poduzećem i vrlo su pristupačni sa svojim razumljivim ikonama i opisima. 2019. bit će godina osnaživanja ciljeva održivog razvoja jer će postati univerzalni standard za aktivnosti DOP-a i zajednički nazivnik mnogih kvantifikacija i evaluacija. Iako će mnoga poduzeća nastaviti pružati pomoć žrtvama prirodnih katastrofa putem novčanih potpora i donacija proizvoda, možemo očekivati da će se više poduzeća udaljiti od reaktivnog pristupa ka proaktivnom pristupu pomoći zajednicama da budu otpornije u budućnosti. Iako se većina prirodnih katastrofa ne može spriječiti, utjecaj na ljude može se ublažiti ili čak u velikoj mjeri eliminirati boljim planiranjem.

7. Transport

Transportna industrija se kreće prema većoj učinkovitosti koristeći uspostavljene i dobro uhodane metode boljeg planiranja, isporuke na zahtjev i računalnog usmjeravanja. Što je novo u rastućoj svijesti jest da će klimatske promjene promijeniti dinamiku transporta. Industrija eksperimentira s metodama manjeg utroška goriva i čak bez goriva kako bi smanjila emisiju ugljičnog dioksida.

8. Millenijalci (ili Gen Y), iGen (ili Gen Z-ers) su ovdje

Dok je veliki dio medijske pozornosti u posljednjih nekoliko godina posvećen milenijalcima, generacije Z (one rođene nakon sredine devedesetih) ulazi na tržište radne snage i potrošača (40% svih potrošača na globalnoj razini do 2020.). Očekujte generaciju Z (koji su pravi rani korisnici digitalne tehnologije) da zahtijeva bolju i lakšu tehnologiju, veću fleksibilnost na radnom mjestu, veću slobodu izbora i veće stupnjeve prihvaćanja i transparentnosti na radnom mjestu i tržištu ,

Posebno su zainteresirani vidjeti kako poduzeća rješavaju pitanja globalnog siromaštva i gladi, okoliša i klimatskih promjena te ljudskih prava. Nedavna studija iz agencije za odnose s javnošću Weber Shandwick utvrdila je da: 44% milenijalaca osjeća više lojalnosti prema svom CEO-u ako se zauzme za sporno pitanje naspram 19% onih koji kažu da to neće učiniti. 47% milenijalaca misli da direktori trebaju govoriti i zauzimati aktivne stavove o socijalnim pitanjima. 51% ispitanih milenijalaca izjavilo je da će vjerojatnije kupiti proizvode od poduzeća koje imaju direktore aktiviste. Pokušajte zamisliti kako će izgledati rezultati istraživanja za Z-ers za par godina.

Provjerite kako je Nike obilježio 30 godina kampanje “Just Do It”

i Gillette-ovu kampanju “Najbolje što muškarac može dobiti”

Kako su ciljevi održivog razvoja sve popularniji, stvarajte partnerstva i radite na suradnji kako bi oblikovali i doprinjeli pozitivnom utjecaju. SDG će tijekom vremena klasificirati poduzeća, njihov utjecaj i put djelovanja naprijed – na one koji napreduju i rastu i na one koji zaostaju.

Oni koji zaostaju, znači da nisu razumjeli i implementirali ove nove trendove te ih na poslovnoj sceni 2030. godine ne bude bilo.

The post 8 DOP trendova koji će dominirati u budućnosti appeared first on IDOP.

Izvještaj globalnih mogućnosti 2018

admin — Wed, 01 Dec 2021 12:28:34 +0000

Global Opportunity Report nastao je prema zaključcima Global Risk Reporta 2018 Svjetskog ekonomskog foruma na kojem je sudjelovalo više od 1000 stručnjaka kako bi zajednički procijenili glavne rizike za održivi razvoj zajednice.

Detektirano je ukupno 30 rizika u idućih 10 godina unutar pet kategorija: ekonomska, ekološka, geopolitička, društvena te tehnološka.

Izvještaj se fokusira na 4 ključna cilja održivog razvoja (SDG10, 12, 12 i 14)
Predstavlja 10 poslovnih mogućnosti koje mogu unaprijediti ostvarivanje ovih ciljeva

Ovaj izvještaj proučava individualni potencijal svakog pojedinog rizika, kao i njihovu povezanost. Kako bi društvo krenulo naprijed, potrebno je detektirati i minimizirati rizike, što bi naposljetku utjecalo na sprječavanje brojnih ekonomskih šokova, smatraju stručnjaci. Global Risk Report ujedno stvara i distinkciju između rizika i trendova – rizici su temeljeni na određenim predviđanjima, dok su trendovi ustaljeni obrasci koji bi trebali osnažiti ili zaustaviti.

Možemo zaključiti da su prema svim navedenim analizama identificirane prilike za održiva rješenja. Primaran cilj ovih izvještaja je detektirati prilike za održiva rješenja u odnosu na globalne rizike koje sve više utječu na poslovanje.

Global Opportunity Report 2018 iznosi mogućnosti koje predstavljaju ”GPS” za pokretače promjena (change-makers), a oni su:

“Svaki CEO na planeti treba biti siguran da će, slijedeći globalne ciljeve održivog razvoja, moći pretvoriti prilike u profit i dugoročni rast. Naš Global Opportunity Explorer je alat za to. Duboko zaronite!”
– Rasmus Schjødt Pedersen, izvršni direktor tvrtke Sustainia

The post Izvještaj globalnih mogućnosti 2018 appeared first on IDOP.

Održana premijera dokumentarnog filma Closing the Loop

admin — Wed, 01 Dec 2021 12:00:48 +0000

Sažetak filma

Closing The Loop je dokumentarni film o kružnom gospodarstvu kojeg predstavlja prof. dr. Wayne Visser (predsjednik Katedre za održivu transformaciju, profesor Integrirane vrijednosti u Antwerp školi za menadžment) u suradnji s redateljem i dobitnikom Emmy nagrade Graham Ehlersom.

Film pokriva tri kontinenta i sadrži komentar svjetskih stručnjaka među kojima su i John Elkington, Michael Braungart, direktori korporativne održivosti iz tvrtki Marks & Spencer i The Body Shop te centri izvrsnosti poput Svjetskog gospodarskog foruma i Sveučilišta Cambridge.

Detaljno su prikazani brojni inovativni primjeri kružnog gospodarstva, uključujući i one iz kompanija Barloworld/Caterpillar (Južna Afrika), Biogen (Ujedinjeno Kraljevstvo), Dutch aWEARness (Nizozemska), Interface (Nizozemska i Njemačka), Novamont (Italija), Quito City (Ekvador) te REDISA (Južna Afrika).

“Part of our problem in moving towards circularity is most people neither see the importance of it nor exactly know how to do it.”
– John Elkington

Wayne Visser

Prof. Dr. Wayne Visser je profesor Integrirane vrijednosti i održive transformacije na Fakultetu za menadžment Sveučilišta u Antwerpenu (Belgija) te profesor Sveučilišta u Cambridgeu na Institutu za vodstvo za održivi razvoj. Kao strateški analitičar, konzultant za pitanja održivosti, stručnjak za društveno odgovorno poslovanje i profesionalni govornik boravio je u preko 74 zemalja u zadnjih 25 godina, gdje je održao više od 300 predavanja i savjetovao više od 150 klijenata.

Dr. Visser je autor više od 26 knjiga i 300 drugih publikacija, kao što su Svjetski vodič za održiva poduzeća, različite encikopedije društvene odgovornosti poduzeća i slično.

Prepoznat je kao jedan od vodećih svjetskih lidera, top 70 sustainerati, top 100 utjecajnih osoba na Twitteru u CSR-u i održivom poslovanju, top 100 lidera za mišljenje u poslovanju s povjerenjem i vodećih 100 lidera globalne održivosti.

The post Održana premijera dokumentarnog filma Closing the Loop appeared first on IDOP.

Važnost eko-dizajna u kružnoj ekonomiji

admin — Wed, 01 Dec 2021 11:53:48 +0000

Svi proizvodi imaju određen utjecaj na okoliš tijekom životnog ciklusa, od korištenja sirovina i energije, preko proizvodnje, pakiranja, transporta, odlaganja i recikliranja.

Negativni utjecaji tako uključuju energiju potrošenu prilikom proizvodnje, otpadni materijal i otrovne supstance oslobođene tijekom ekstrakcije resursa, prerade i transporta, energiju koju koristi proizvod tijekom svog životnog ciklusa, te otpadne proizvode i energije potrebne za zbrinjavanje proizvoda.

Prema Europskoj komisiji, 80% svih utjecaja na okoliš povezanih s nekim proizvodom određeno je već tijekom faze dizajna. Dakle, primjenom načela eko-dizajna u početnim fazama dizajna proizvoda, potrošena ili izgubljena energija tijekom cijelog životnog ciklusa proizvoda trebala bi biti znatno niža.

Eko-dizajn je sustavna integracija ekoloških aspekata u sam dizajn proizvoda s ciljem poboljšanja njegovih ekoloških performansi tijekom cijelog životnog ciklusa.

Zajednički okvir za za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju određen je Direktivom o ekodizajnu iz 2009. godine (Direktiva 2009/125/EZ).

Direktiva o eko-dizajnu obuhvaća sve proizvode povezane s energijom, od proizvoda koji koriste, stvaraju, prenose ili mjere energiju (hladnjaci, računala, televizori, strojevi za pranje, žarulje, industrijski proizvodi, transformatori, ventilatori) do proizvoda koji utječu na potrošnju energijekao što su prozori, izolacijski materijali ili kupaonski uređaji.

Proizvodi koji koriste energiju veliki su potrošači prirodnih bogatstava i energije u Europskoj uniji. U interesu održivog razvoja treba konstantno poticati poboljšanje cjelokupnog utjecaja tih proizvoda na okoliš jer mnogi proizvodi koji koriste energiju imaju znatan potencijal za poboljšanje kako bi se smanjili utjecaji na okoliš i postigla ušteda energije pomoću boljeg dizajna, što također dovodi do gospodarskih ušteda za poduzeća i krajnje korisnike.

Dobar utjecaj ekodizajna može se vidjeti u postupnom uklanjanju žarulja sa žarnom niti s europskog tržišta, koje je započelo 2009. godine prema ovoj Direktivi. Procjenjuje se da će samo ova jedna mjera smanjiti godišnju emisiju CO2 za 16 milijuna tona do 2020. godine.

The post Važnost eko-dizajna u kružnoj ekonomiji appeared first on IDOP.

Koje odlike posjeduju brandovi vođeni – svrhom?

admin — Wed, 01 Dec 2021 11:43:49 +0000

Sasvim je sigurno kako danas živimo u vremenu svrhe – vremenu koje je karakterizirano presudnom kolektivnom vrijednošću jednako prisutnom u različitim društvima diljem svijeta. Razumljivo je kako smo vođeni svrhom pri osobnom i poslovnom razvoju, no jednako tako, svrhovitost je postala glavnom niti vodiljom prilikom donošenja poslovnih odluka koje utječu na stvaranje dugoročne vrijednosti.

Raditi i djelovati vođeni prvenstveno svrhom neupitno omogućuje jačanje branda te povezivanje s osvještenim dionicima. Be good and do good u ovome trenutku više ne predstavlja tek ispraznu izjavu, već krilaticu kojom je vođena sve zamjetnija brojka poduzeća diljem svijeta.

Uzimajući u obzir brojne društveno-ekonomske promjene te sverastuće globalne nesigurnosti, vrijeme svrhe koje trenutno još uvijek jest u svojim začecima, očekuje iznimno svijetla budućnost, budućnost u kojoj će novi proizvodi, usluge i poslovni modeli istovremeno biti usmjereni na profit te vlastitu i općedruštvenu svrhovitost.

Izgraditi brand vođen svrhom zahtjeva viziju, predan rad, izrazitu hrabrost, potrebna znanja, odgovarajuće alate i predane suradnike, no prije svega – iznimno strpljenje.

U nastavku možete pročitati kojih je to šest glavnih karakteristika koje obilježavaju uspješne brandove vođene – svrhom.

1. Razumijevanje okruženja

Brandovi vođeni svrhom primorani su biti up-to-date s trenutnim stanjem u ekonomskim, društvenim, ekološkim, tehnološkim, ali i spiritualnim trendovima. Dakako, vrlo je važno biti upoznat s posljednjim istraživanjima struke, kako na lokalnoj, tako i na globalnoj razini. Prije no što krenete u razvoj ideje, svakako doznajte koja su posljednja dostignuća u vašem području djelovanja.

2. Vodstvo vođeno svrhom

Bez hrabroga vodstva nema niti originalnog pothvata – upravo je ono razlog razvoja jednih od najinovatnijih globalnih brandova. Vodstvo vođeno svrhom dakako može proizaći iz različitog spektra vjerovanja i dosadašnjih navika određene generacije ili tima, no svakako i iz karaktera pojedinca koji je beskompromisno predan svojoj viziji.

3. Organizacijska struktura i kultura vođene svrhom

U vremenu svrhovitosti, ”zeleni” timovi, socijalno poduzetništvo i društveni inovatori ne egzistiraju u izoliranim ekosustavima. Oni su danas itekako povezani s istomišljenicima te intenzivno surađuju s onima usmjernima na isti ili pak sličan cilj, što kroz poduzetničke inkubatore, što kroz različite oblike coworking prostora i poslovnih zajednica.

Važno je reći kako su brandovi vođeni svrhovitošću svoju viziju inkorporirali u svaki element radne zajednice.

Poduzeća vođena svrhom danas tako svjesno upravljaju timovima u vremenu neprestanih promjena i izmjena trendova, znajući kako su stalan razvoj motivacije i zajednička predanost rješenja za prevladavanje svih poslovnih prepreka.

4. Važnost inovativnosti

Kako bi brand zaista stvarao neprestano imajući na umu vlastitu svrhu, neizbježno je upravo tu svrhu ”ugraditi” u svaku uslugu i proizod koji se plasiraju na tržište.

Mudri inovatori današnjice razumiju kako je potrebno razvijati lijep i ekološki osviješten dizajn, razvijati emapatiju prema svojoj zajednici, ali i zaposlenicima, usmjeriti se na rješavanje konkretnih problema te dati kupcima priliku za povezivanje, kao i razvoj njihove osobne svrhe.

Pametni gradovi, kružna ekonomija, dvosmjerna komunikacija, eko startupi – samo su neki od rezultata inovativnog razmišljanja koji će izmijeniti život sutrašnjice.

5. Svrhovito povezivanje s kupcima i zajednicom

Pozicioniranje na tržištu, marketing i strateška komunikacija s dionicima dio su poslovanja svakoga branda. Ipak, u svakodnevnom je radu katkada vrlo lako zaboraviti na ciljanu skupinu, odnosno stvarne potrebe onih bez kojih branda ne bi niti bilo. Drugim riječima, kako bi brand vođen svrhom ostvario i razvijao komunikaciju s kupcima, potrebno je redefinirati vlastite ciljeve, osnovne oglašivačke narative, vizualni identitet, te što je osobito važno: svrhu branda koja je stavljena na papir zaista pretočiti u svakodnevnu praksu.

Jezik koji će kupci razumjeti od primarne je važnosti, kao i stalno razmišljanje o njihovim navikama, problemima i svakodnevnim ponašanjima. Dakako, kada god je to moguće, preporučljivo je obrazovati kupce o novim mogućnostima i održivijim rješenjima koji će imati svrhu i u njihovim životima.

6. Svrhovita suradnja sa stakeholderima

Postoje brojni način putem kojih brandovi mogu utjecati na razvoj odnosa sa svojim stakeholderima, poput testiranja i korištenja novih alata koji poboljšavaju transparentnost i odgovornost, komuniciranje opipljive vrijednosti, razvoj svrhovite i zajedničke inovativnosti, kao i suradnja s partnerima vođenima sličnom vizijom.

Doba svrhovitosti tek je u svojem začetku, no diljem svijeta uspješno djeluju tisuće onih koji spajajući zajedničko znanje, energiju, kreativnost i utjecaj rješavaju značajne globalne probleme te kreiraju poslovna parterstva na dinamičan, održiv i suvremen način. Brandovi vođeni svrhom upravo su dio takve zajednice.

The post Koje odlike posjeduju brandovi vođeni – svrhom? appeared first on IDOP.

Izvještaj globalnih mogućnosti

admin — Wed, 01 Dec 2021 11:16:46 +0000

Global Opportunity Report nastao je prema zaključcima Global Risk Reporta 2015 Svjetskog ekonomskog foruma na kojem je sudjelovalo 800 stručnjaka kako bi zajednički procijenili glavne rizike za održivi razvoj zajednice. Detektirano je ukupno 28 rizika unutar pet kategorija: ekonomska, ekološka, geopolitička, društvena te tehnološka. Izvještaj je nastao unutar Mreže za globalne mogućnosti.

Global Opportunity Report 2015 iznosi mogućnosti koje predstavljaju ”GPS” za pokretače promjena (change-makers), a oni su:

1. Ekstremni vremenski uvjeti

S obzirom kako vremenske nepogode sve češće, a stručnjaci upozoravaju da će se trend nastaviti u sljedećih nekoliko desetljeća, važno je kako će stanovnici tih predjela prvi iskusiti najteže posljedice.

Mogućnosti uspješnijeg poslovanja:

1.1 Pravovremena upozorenja i učinkovite usluge prognoziranja

1.2. Ulaganje u otpornost

1.3. Troškovno-efikasna prilagodba

2. Manjak čiste vode

Iako je pristup vodi osiguran međunarodnim zakonima o ljudskim pravima, nedostatak čiste vode prijeti zdravlju i društvenoj koheziji te donosi nove rizike u prehrani i energetskoj zaštiti.

Potražnja za vodom raste te se očekuje da će u sljedećih dvadeset godina porasti za 40%, prvenstveno zbog rastuće potražnje unutar domaće potrošnje (130%), termalnih elektrana (140%) i sektora proizvodnje (400%).

Mogućnosti uspješnijeg poslovanja:

2.1. Poljoprivreda efikasnijeg iskorištavanja vode

2.2. Proizvodnja čiste vode

2.3. Pametna regulacija vode

3. Neodrživi urbanizam

Svake se godine 70 milijuna stanovnika, odnosno 200.000 ljudi svakodnevno, preseli iz ruralnih dijelova u gradove stvarajući iznimno visoku naseljenost. Ova činjenica sama po sebi ne predstavlja problem, međutim, ako se novonastalom situacijom u gradovima ne upravlja na pravilan način, ona može te naposljetku uzrokuje prenapučenost, stres, zagađanje itd. Gradovi predstavljaju najveći izvor stakleničkih plinovate 70% svjetske potrošnje energije odnosi se na gradove. U periodu od 2000. do 2008. godine za 20% se povećao broj ljudi koji nemaju osnovne higijenske uvjete.

Mogućnosti uspješnijeg poslovanja:

3.1. Kompaktni, zeleniji i povezaniji gradovi

3.2. Inicijative za razvoj ruralnih područja

3.3. Pametni gradovi

Primjer: Vancouver

4. Neprenosive bolesti

Nezaraznim se bolestima smatraju karidiovaskulane bolesti, dijabetes, rak te upala pluća. Oni predstavljaju veliku prijetnju ljudskim životima, zajednicama te globalnom ekonomskom razvoju. Najveći uzročnik smrtnosti su upravo ove bolesti koje godišnje ubiju 6 milijuna ljudi. U 2012. godini uzrokovale su smrt 68% sveukupnog stanovništva.

Mogućnosti uspješnijeg poslovanja:

4.1. Borba protiv bolesti mobilnom tehnologijom

4.2. Inovativne financije za zdravu generaciju

4.3. Svakodnevni čuvari zdravlja

5. Nepromijenjivost u korištenju fosilnih goriva

Globalna ekonomija uvelike zavisi o fosilnim gorivima, a fokus na obnovljive izvore energije i klimatske promjene nisu promijenile ovaj trend. Od 1990-ih godina fosilna goriva zadržale su svoj udio unutar globalne ponude energije, pa danad 86% ponude globalne energije čine fosilna goriva. Kako se potražnja za energijom utrostručila zadnjih 50 godina, to znači da trošimo sve više i više fosilnih goriva. Predviđa se kako će se ovaj trend idućih nekoliko desetljeća nastaviti rasti, pa će biti nužno investirati u generaciju novih kapaciteta fosilnih goriva kako bi zadovoljili potražnju.

Ako će se i dalje investirati u fosilna goriva, biti će nemoguće zadržati globalno zatopljenje ispod 2 celzijeva stupnja. Ako se energetski sustav zadrži na fosilnim gorivima, odnosno ako se investicije ne usmjere na neke druge oblike ili uvođenja obnovljivih izvora energije, prijeti velika opasnost na globalnu ekonomiju i njezinu zavisnost o fosilnim gorivima.

5.1. Regulirana energetska tranzicija

5.2. Energetska autonomija

5.3. Potrošači sa zelenim izborom

6. Motivirani potrošači

Korporacije su neprestano u potrazi za inovativnim rješenjima putem kojih se može promijeniti ponašanje potrošača u, za njih, što uspješnijem poslovanju.

Mogućnosti uspješnijeg poslovanja:

Povećano korištenje društvenih mreža unutar kojih će se sasvim sigurno nastaviti stvarati novi trendovi. Poduzeća će tražiti više dokaza kako bi svoje marketinške aktivnosti provodile i na ovim platformama.

Više o istraživanju nove potrošnje i stajalištima aktivnih potrošača pročitajte u studiji Re:Thinking Consumption o redefiniranju potrošnje

29 vodećih korporacija poput Coca-Cola, IKEA i PepsiCo i NGO’s pokrenule su digitalnu platformu Collectively kako bi angažirale nove generacije mladih u održivi način života

The post Izvještaj globalnih mogućnosti appeared first on IDOP.

Zašto održivi razvoj mora biti ugrađen u ljudske resurse

admin — Wed, 01 Dec 2021 11:00:46 +0000

S obzirom kako se predviđa da će svjetska populacija doseći gotovo devet milijardi ljudi do 2050. godine, a istovremeno je i prisutno sve ubrzanije povećanje jaza kada je riječ o životnom standardu pojedinaca, poduzeća diljem svijeta neizbježno su prisiljena preispitati svoje ciljeve i ulogu u zajednicama u kojima posluju.

Poduzeća koja karakterizira visoka prilagodljivost promjenama te sposobost predviđanja novih trendova te planiranje određeno upravo prema novim trendovima, sasvim sigurno mnogo lakše ostvaruju svoju konkurentnu prednost. Upravo će zato budući lideri biti prisiljeni neprestano razvijati nove vještine i kompetencije – kao i dodatne organizacijske inicijative koje će biti u skladu sa strateškim prioritetima održivosti. Stručnjaci za ljudske resurse presudni su kada je riječ o utjecaju i osiguravanju uspješnih strateških promjena koje su u skladu s neprestano mijenjajućim trendovima.

Nove generacije zaposlenika, osobito milenijalci, žele raditi u organizacijama koje reflektiraju njihove vrijednosti i uvjerenja te, razumljivo, žele ostvariti karijere u poduzećima koja ostvaruju pozitivan učinak na društvo. Iz ovoga se razloga postavlja pitanje na koji način stručnjaci za ljudske resurse, kao onih prvih koji su odgovorni za zapošljavanje nove radne snage, mogu osigurati privlačenje i ostanak ovakvoga ”novog” tipa zaposlenika?

Društveno odgovorno poslovanje iznimno je povezano s visokom angažiranošću zaposlenika, kao i produktivnošću i inovativnošću organizacije. Poduzeća s kvalitetno razrađenim DOP i održivim programom uživaju visok moral i odanost, što svakako doprinosi njihovoj reputaciji, ali i svekupnom radu zaposlenika. Stručnjaci za ljudske resurse tako predstavljaju ključan element koji potiče dobre interne rezultate DOP-a te ih koristi u izgradnji održive radne zajednice.

Održivost u središtu upravljanja ljudskim resursima

Društveno odgovorno poslovanje u svim je svojim segmetnima započelo rasti eksponencijalno tek posljednja dva desetljeća. U ranijem je razdoblju bilo promatrano tek kao filantropski, filozofski način promišljanja poslovanja, no kako su rasla očekivanja vlada, investitora, zaposlenika i kupaca, DOP je postao važan strateški segment poduzeća.

Za poduzeće dvadeset i prvog stoljeća, društveni i okolišni trendovi predstavljaju izražene rizike, ali i prilike koje podjednako utječu na poslovanje, dobavljače i kupce. Društvena i okolišna pitanja danas su, više nego ikada ranije, presudna za uspješno poslovanje poduzeća.

Upravo stoga, stručnjaci smatraju kako DOP mora biti u središtu upravljanja ljudskim resursima. Uloga ljudskih resursa u svojoj srži i jest namijenjena utjecaju na produktivnost i zadovoljstvo zaposlenika koji uspješno ostvaruju ciljeve u skladu s poslovnim planom poduzeća.

Korisni alati

Postoje brojni alati koji mogu pomoći stručnjacima iz područja ljudskih resursa pri uspješnom ugrađivanju DOP strategija u poduzeće. Ukoliko su ti alati korišteni promišljeno, stručnjaci za ljudske resurse itekako mogu pomoći organizaciji u razvoju održivosti te osigurati inkorporiranje društvenih i okolišnih faktora u:

misiju, viziju, svrhu, vrijednosti i strategiju poduzeća,
kodeks ponašanja zaposlenika,
planiranje zapošljavanja nove radne snage,
usavršavanje i razvoj kompetencija,
upravljanje zaposlenicima,
organizacijsku kulturu,
angažman i uključenost zaposlenika,
komunikaciju među zaposlenicima,
obilježavanje uspjeha.

Alate možete pronaći ovdje:

DOP popis za stručnjake ljudskih resursa

Održivo planiranje za upravu

Održivo upravljanje talentima

Nagrađivanje zaposlenika

The post Zašto održivi razvoj mora biti ugrađen u ljudske resurse appeared first on IDOP.