U današnje vrijeme ljudi konstantno pokušavaju pronaći ravnotežu između obiteljskih i radnih obaveza. Razna istraživanja pokazuju kako su ljudi koji su svjesni potrebe za ravnotežom poslovnog i privatnog života zadovoljniji te uživaju bolje fizičko i mentalno zdravlje (Haar et al., 2014: 362).
Sektor zaposlenika i radnih praksi dobro je obrađen unutar sistema korporativne socijalne odgovornosti i predstavlja jedno od ključnih područja u sklopu korporativnih standarda društvene odgovornosti (npr. ISO 26000 and GRI – Global Reporting Initiative). To se ostvaruje primarno kroz tretiranje zaposlenika kao ključnih dionika u datoj organizaciji. Međutim, organizacije su nedovoljno svjesne ove činjenice te primarno, još uvijek, gledaju na socijalnu odgovornost kao općenitu odgovornost prema okolišu (u vidu brige za prirodu i društvo kroz donacije i sponzorstva).
To je na određen način i razumljivo, zato što uprava, nažalost, ne obraća dovoljnu pažnju na stratešku važnost rukovođenja ljudskim resursima kao niti na stratešku funkciju socijalne odgovornosti.
Benefiti ostvareni kroz aktivnu politiku usklađivanja privatnog i profesionalnog života koji su gore navedeni šalju jasnu poruku zaposlenicima da su važni za kompaniju te kako je upravi stalo do njihovog boljitka na radnom mjestu.
Kao rezultat ovakve politike dolazi do rasta zadovoljstva zaposlenika, a time i njihove odanost kompaniji. Zaposlenici mogu postići bolju ravnotežu radnog i privatnog života s jedne strane, dok su njihova motivacija i produktivnost povećane zbog smanjene razine stresa s druge. Pro-obiteljski nastrojene politike te implementacija mjera s ciljem postizanja privatno poslovne ravnoteže ima pozitivan ekonomski učinak na kompaniju: produktivnost se povećava zato što su zaposlenici usredotočeniji na svoj posao; smanjen je stupanj njihove odsutnosti, poslovna organizacija je poboljšana, a fluktuacijski troškovi smanjeni. Kompanija također uživa dodatni benefit poboljšanog ugleda među svojim poslovnim partnerima i u javnosti, što doprinosi novačenju najboljih talenata s tržišta rada.
Što tvrtke mogu napraviti kako bi poboljšale ravnotežu privatnog i poslovnog života pojedinog zaposlenika?
– Raditi na podizanju svijesti o pravima zaposlenika povezanih s mogućnostima usklađivanja potreba privatnog i poslovnog života
– Težiti stvaranju organizacijske kulture i implementaciji vrijednosti koje omogućavaju zaposlenicima da uživaju svoja postojeća prava bez sankcija (formalnih ili socijalnih)
– Uspostavljanje dobrih praksi i omogućavanje svim zaposlenicima da uživaju svoja prava
– Obrazovanje uprave s ciljem njihovog osvještavanja za potrebom podupiranja navedenih politika
– Poticanje pozitivnih promjena kroz konkretne primjere
Dobra praksa iz Slovenije – certifikat za Obiteljski nastrojena poduzeća
Certifikat za Obiteljski nastrojena poduzeća se temelji na društveno odgovornom principu kooperacije uprave i zaposlenika s naglaskom na postizanje ravnoteže profesionalnog i privatnog života. Proces stjecanja certifikata je dugotrajan proces konzultacija, koji pruža pozitivne efekte koji nadilaze samo usklađivanje poslovnog i privatnog života zaposlenika te se odražava na tvrtke u vidu pozitivnih ekonomskih učinaka, primarno kroz povećanu tržišnu kompetitivnost. Navedeni proces se odražava i na čitavo društvo osiguravajući mu dugotrajne pozitivne učinke.
Certifikat za Obiteljski nastrojena poduzeća jedini je certifikat svoje vrste u Sloveniji i predstavlja socijalno odgovoran princip suradnje sa zaposlenicima.
Kroz process certificiranja kompanija/organizacija postavlja si i implementira specifične ciljeve i mjere. Na temelju interne evaluacije kompanija, uz pomoć stručnog savjetnika, priprema akcijski plan implementacije mjera s ciljem boljeg upravljanja radnim procesom i poboljšanja kvalitete radnog okruženja u vidu usklađivanja privatnog i poslovnog života.
Autor: Petra Hartman (Ekvilib Inštitut)
Izvor: www.hi4csr.com