SociSDG projekti Archives - IDOP https://idop.hr/category/europska-suradnja/okvir-za-ciljeve-odrzivog-razvoja-u-poslovnom-okruzenju-socisdg/ Institut za društveno odgovorno poslovanje Thu, 02 Jun 2022 11:11:43 +0000 hr hourly 1 https://wordpress.org/?v=6.5.6 https://idop.hr/wp-content/uploads/2021/10/cropped-IDOP-crni.jpg SociSDG projekti Archives - IDOP https://idop.hr/category/europska-suradnja/okvir-za-ciljeve-odrzivog-razvoja-u-poslovnom-okruzenju-socisdg/ 32 32 Najveća svjetska lekcija u Hrvatskoj: SDG priručnik za nastavnike i sve zainteresirane https://idop.hr/najveca-svjetska-lekcija-u-hrvatskoj-sdg-prirucnik-za-nastavnike-i-sve-zainteresirane/ Thu, 02 Dec 2021 13:15:47 +0000 https://idop.omg-agency.hr/?p=28206 „Najveća svjetska lekcija u Hrvatskoj“ je projekt Švicarsko-hrvatskog programa suradnje koji za cilj ima približiti globalne ciljeve održivog razvoja (engl. Sustainable Development Goals – SDGs) djeci i mladima u Hrvatskoj kroz razne interaktivne aktivnosti osmišljene i...

The post Najveća svjetska lekcija u Hrvatskoj: SDG priručnik za nastavnike i sve zainteresirane appeared first on IDOP.

]]>

„Najveća svjetska lekcija u Hrvatskoj“ je projekt Švicarsko-hrvatskog programa suradnje koji za cilj ima približiti globalne ciljeve održivog razvoja (engl. Sustainable Development Goals – SDGs) djeci i mladima u Hrvatskoj kroz razne interaktivne aktivnosti osmišljene i implementirane u okviru projekta.

Ovaj Priručnik za nastavnike i sve zainteresirane za globalne ciljeve održivog razvoja pristupa poučavanju teme održivog razvoja na privlačan i jednostavan način. Kako bi ovaj tip obrazovanja bio dugoročno održiv, u projektu je stavljen fokus na razvoj ovog priručnika koji će biti dostupan nastavnicima koji će dalje prenositi znanje o ovoj temi.

Nastavne pripreme koje su sadržane u ovom priručniku pogodne su za obradu sadržaja međupredmetnih tema u osnovnim i srednjim školama.

Prirucnik Najveca svjetska lekcija u HR

U prvim fazama projekta naglasak je bio na prevođenju, izradi i prilagodbi edukativnih materijala iz područja održivog razvoja za učenike, nastavnike i roditelje/skrbnike.

Također, provele su se radionice za roditelje/skrbnike, te učenike i nastavnike. Program izobrazbe za održivi razvoj namijenjen učenicima osnovnih i srednjih škola provodio se i kroz debate, brainstorming, rad u skupinama, rad u paru, korištenje multimedije, iskustvene vježbe, eko kviz te studijske posjete primjerima dobre prakse održivog razvoja.

Kao rezultat ovog projekta nastao je interaktivan i prilagođen obrazovni sadržaj za učenike osnovnih i srednjih škola kako bi u budućnosti bili spremni na nove društvene i okolišne izazove i mogli donositi važne životne i poslovne odluke. Od velike je važnosti stvoriti upravo ovakav sadržaj za učenike osnovnih i srednjih škola koji su u životnom periodu kada dnevno primaju najviše informacija koje trebaju integrirati u svakodnevne aktivnosti i o kojima najviše ovisi daljnji razvoj njih kao pojedinaca, kao i društva u kojem djeluju.

Partneri na projektu „Najveća svjetska lekcija u Hrvatskoj“ su: Institut za društveno odgovorno poslovanje, Udruga Lijepa Naša Zagreb, Osnovna škola Jabukovac, te Prva privatna gimnazija s pravom javnosti iz Zagreba.

Priručnik možete preuzeti ovdje.

The post Najveća svjetska lekcija u Hrvatskoj: SDG priručnik za nastavnike i sve zainteresirane appeared first on IDOP.

]]> Dobre prakse implementacije SDG-jeva u poslovno okruženje https://idop.hr/dobre-prakse-implementacije-sdg-jeva-u-poslovno-okruzenje/ Mon, 29 Nov 2021 12:58:46 +0000 https://idop.omg-agency.hr/?p=26878 U sklopu SociSDG projekta od 12. do 16. veljače 2018. na Sveučilištu Steinbeis u Berlinu, u Institutu ”Corporate Responsibility Management” educirali smo se o Ciljevima održivog razvoja. Sudionici su bili članovi devet renomiranih europskih organizacija iz područja...

The post Dobre prakse implementacije SDG-jeva u poslovno okruženje appeared first on IDOP.

]]>

U sklopu SociSDG projekta od 12. do 16. veljače 2018. na Sveučilištu Steinbeis u Berlinu, u Institutu ”Corporate Responsibility Management” educirali smo se o Ciljevima održivog razvoja. Sudionici su bili članovi devet renomiranih europskih organizacija iz područja održivog razvoja i društvene odgovornosti: Institut za društveno odgovorno poslovanje – IDOP (koordinator, Hrvatska), Datamaran (Ujedinjeno Kraljevstvo), Global Impact Grid (Njemačka), Homo Eminens (Litva), Kaleidoscope Futures (Ujedinjeno Kraljevstvo), LatConsul (Latvija), LUM Jean Monnet Sveučilište (Italija), Materahub (Italija) i Pontis Foundation (Slovačka).

Ciljevi održivog razvoja (COR) predstavljaju univerzalni poziv na akciju s ciljem suzbijanja siromaštva, zaštite okoliša i osiguravanja društvene inkluzije, mira i prosperiteta za sve. Kako bi pomogli u rješavanju socijalnih, ekonomskih i globalnih pitanja, ciljevi održivog razvoja definiraju globalne prioritete kako bi umjerili čovječanstvo na put održivog razvoja. Kako bi pomogli poduzećima da lakše doprinesu ovim ciljevima, Ujedinjeni narodi razvili su alat pod nazivom ‘SDG Compass’, koji predstavlja pet koraka za poduzeća koja žele maksimizirati svoj doprinos ciljevima održivog razvoja. Na tom tragu radit će i SociSDG projekt.

Izdvojili smo primjere dobre prakse implementacije ciljeva održivog razvoja u poslovnom okruženju:

Primjeri dobre prakse implementacije ciljeva SDG11: Održivi gradovi i zajednice

Dr. sc. Wayne Visser, predstavio je svoj film , dugometražni dokumentarni film o održivom poduzetništvu i kružnom gospodarstvu.

TSPA je start-up sa sjedištem u Berlinu, Njemačka. Nastao iz Uberbau arhitekture i urbanizma 2014. godine, ima opsežno iskustvo u strateškom planiranju, urbanom razvoju i dizajnu.

Thomas Stellmach, stručnjak za planiranje iz TSPA-e i član UN Habitata, predstavio je nove perspektive urbanističkog planiranja, temeljene na fleksibilnom dizajnu i suradničkom donošenju odluka.

CAPITALS Circle Group (CCG), savjetodavna organizacija bazirana na metrikama i big data. CCG ima visoku razinu stručnosti, iskustva i reference projekata iz tehnološke industrije/digitalne ekonomije (FinTech, Digitalno bankarstvo, Tech Investments, GovTech, e-Vlada, Smart Cities Solutions, Smart Mobility, Sharing Economy, Smart Energy, Industry 4.0, Javni sektor itd.), energetika, financijski sektor, mobilnost i javni sektor. 

Yannis Salavopoulos, MBA, direktor poduzeća CAPITALS Circle i Global Sustain, pokazao je partnerima alate za upravljanje održivošću te sprječavanje i oporavak od katastrofe.

Consorzio Materahub, fokusira se na jačanje i osnaživanje kreativnog i kulturnog sektora, mladih poduzetnika i svih onih javnih i privatnih aktera koji bi mogli biti zainteresirani za inovacije kroz kulturno stvaralaštvo i društvene vrijednosti.

Alessandro Zito  predstavio nam je održive prakse zajednica iz Latinske Amerike nakon pojave prirodnih katastrofa i onih uzrokovanih ljudskom aktivnošću.

Creative Climate Cities (CCC) je agencija za digitalni urbani razvoj. Rade na raskrižju urbanog razvoja, digitalizacije, dizajna, istraživanja i vizualne komunikacije kako bi dizajnirali, savjetovali i implementirali procese urbane transformacije. Podržavaju održivu, klimatski prihvatljivu i resursno učinkovitu urbanu budućnost.

Nadine Kuhla von Bergmann i Gian Marco Morigi održali su zanimljivu interaktivnu radionicu o glavnim pokretačima Cilja održivog razvoja broj 11 naglaskom na relevantne mjere njihova učinka.

Besplatna pitka voda za sve! Freewa je hrvatski proizvod – web platforma, mobilna aplikacija za mapiranje lokacija besplatne pitke vode u cijelom svijetu i eko boca vode s vrećicom.

Azra Sulejmanpašić i Goran Ladišić predstavili su njihovu aplikaciju koja mapira besplatnu pitku vodu diljem svijeta i smanjuje količinu plastične ambalaže u isto vrijeme.

Glavni cilj projekta EC Link je poslužiti kao mehanizam podrške Ministarstvu stanovanja i urbano-ruralnog razvoja da provede svoju agendu održive urbanizacije s niskom emisijom ugljika.

Dr. sc. Kosta Mathéy pokazao nam je revolucionarne primjere iz europske arhitektonske urbane obnove i revitalizacije (URR). Radni dokumenti EC Linka možete preuzeti na ovoj poveznici.

GIS Cloud platforma je sustav za upravljanje podacima i prikupljanje podataka koji se sastoji od web i mobilnih aplikacija koje neprimjetno rade zajedno. GIS Cloud nudi cjelovito rješenje temeljeno na lokaciji za različite radne tokove u širokom rasponu industrija: komunalne usluge, telekomunikacije, radovi na cestama, inventar i inspekcija stabala, maloprodaja, pametni gradovi, prirodni resursi, javne karte gradova i još mnogo toga.

Jaka Ćosić predstavila nam je na koje sve načine geoinformacijske tehnologije sudjeluju u izgradnji odgovornih i održivih gradova i zajednica širom svijeta.

EUREF AG razvija gradsku četvrt, Berlina, u okolici “Gasometra” (Gasholder) u pravi laboratorij za prelazak na obnovljivu energiju.

Uz inovativnu zajednicu koja se sastoji od poslovanja i znanosti, klimatski neutralne opskrbe energijom, inteligentne energetske mreže, energetski učinkovitih zgrada, platforme za testiranje za buduću mobilnost i brojnih istraživačkih projekata, pruža se svakodnevni dokaz da je prelazak na obnovljivu energiju moguć i financijski izvedivo.

Infarm je primjer inspirativnog i inovativnog primjera održive urbane agrikulture. Svaka farm predstavljaju zasebnu “klimatsku mašinu”. Svaka od njih ima svoju jedinstvenu klimu usavršenu za bilo koju kulturu.

Njihove “farmerom u oblaku”, prikupljaju najnovije podatke o tome kako kulture reagiraju na najmanje promjene u svom okruženju. Koristeći ove podatke, stalno poboljšavaju uzgoj i drastično smanjuju korištenje prirodnih resursa.

Prinzessinnengärten je novo urbano mjesto učenja. To je mjesto gdje se lokalni stanovnici mogu okupiti kako bi eksperimentirali i otkrili više o organskoj proizvodnji hrane, biološkoj raznolikosti i zaštiti klime. Ovim projektom Nomadisch Grün namjerava povećati biološku, društvenu i kulturnu raznolikost u zajednici i uvesti novi način zajedničkog života u gradu.

Održan je webinar o cilju održivog razvoja 11, u kojem su sudjelovali dr. sc. Abhay Adhikari, Aristide Athanassiadis (Metabolizam gradova) i dr. sc. A. R. Jachnow, voditelj urbanističkih strategija i planiranja. Webinar je pružio informacije o mjerenju društvenog utjecaja poduzeća u odnosu na održive gradove i zajednice te njihovu integraciju u poslovne modele.

Primjeri dobre prakse implementacije ciljeva SDG 2: Svijet bez gladi i SDG 12: Odgovorna potrošnja i proizvodnja

Prof. dr. Wayne Visser i Indira Kartallozi vodili su radionicu o održivoj proizvodnji i potrošnji u kojoj su sudjelovali svi partneri. Radionica se fokusirala na inovacije i vodstvo u poljoprivredi, gospodarenju otpadom, energetskom i vodnom sektoru, predstavila primjere najbolje prakse iz cijelog svijeta i uvela ključne pojmove kao što su kružna ekonomija, analiza životnog ciklusa proizvoda i usluga te upotreba block-chain tehnologija u dobavljačkom lancu

Giulia Netti sa Sveučilišta LUM predstavila je načine na koje kompanije iz Italije implementiraju Ciljeve održivog razvoja u svoje strategije i mjere napredak, te ih objasnila na primjeru Illy caffè.

Di Leo Pietro proizvodi craft proizvode kao što su taralli, mliječni keksi i slatkiši za zabavu.  Ezio Pinto, direktor marketinga, govorio je o upotrebi palminog ulja u sektoru keksa

Već trideset godina Apulia Distribuzione se bavi masovnom organiziranom distribucijom prehrambenih proizvoda. Antonello Ferrara, voditelj inovacija, govorio je o održivim trendovima u sektorima maloprodaje i potrošnje.

Biljana Borzan, zastupnica i specijalna izvjestiteljica u Europskom parlamentu za pitanja učinkovitog korištenja resursa, govorila je o važnosti smanjenja bacanja hrane, poticanja doniranja, sigurnosti i kvaliteti hrane u Europskoj uniji.

Prof. dr. Dubravka Vitali Čepo predstavila je svoj znanstveni projekt Valorization of olive waste in sustainable food innovation – NutriOliWa.

Projekt ima za cilj razviti održivi postupak za ekstrakciju polifenola iz maslinovog otpada korištenjem nekonvencionalnih tehnika ekstrakcije, razviti učinkovit postupak sušenja za dobivanje sirovih ekstrakata komine masline (COPE) primjenom suvremenih metodoloških pristupa i dati funkcionalnu karakterizaciju COPE-a korištenjem suvremenih metodoloških pristupa.

Prof. dr. Božidar Benko predstavio je sudionicima prednosti hidroponskog uzgoja kao održive alternative konvencionalnom uzgoju.

Hidroponija je inovativna metoda uzgoja biljaka u hranjivoj otopini (bogatoj nutrijentima odnosno anorganskim ionima neophodnim za život biljaka) sa ili bez krutih medija u zaštićenom prostoru, plasteniku ili stakleniku. Hidroponski uzgoj biljaka omogućava uzgoj biljaka cijele godine na površinama na kojima uvjeti nisu pogodni, na tlima smanjene plodnosti te u uvjetima kada je proizvodnja limitirana veličinom površine ili nepovoljnim fizikalno-kemijsko-biološkim svojstvima tla.

Prof. dr. Zdravko Matotan iz Podravke, opisao je sudionicima kako Podravka implementira principe održivog razvoja te zašto je važno raditi na očuvanju bioraznolikosti.

Marie Populus iz start-upa Infarm – The Urban Farming Company govorila je o budućnosti održive proizvodnje hrane.

Infarm je primjer inspirativnog i inovativnog primjera održive urbane agrikulture. Svaka farm predstavljaju zasebnu “klimatsku mašinu”. Svaka od njih ima svoju jedinstvenu klimu usavršenu za bilo koju kulturu. Njihove “farmerom u oblaku”, prikupljaju najnovije podatke o tome kako kulture reagiraju na najmanje promjene u svom okruženju. Koristeći ove podatke, stalno poboljšavaju uzgoj i drastično smanjuju korištenje prirodnih resursa.

Imali smo i priliku čuti dva webinara o SDG 12 i 2.

Tema prvog webinara bila je Cilj održivog razvoja 12, u kojem je prof. dr. Wayne Visser sa Škole za Menadžment Sveučilišta u Antwerpenu predstavio glavne probleme ali i prilike za implementaciju obrazaca održive potrošnje i proizvodnje, dok je dr. Gianpiero Menza iz kompanije Bioversity International govorio o utjecaju koji gubitak bioraznolikosti u poljoprivredi ima na poljoprivredne lance vrijednosti, rizike za kompanije u sektoru hrane i poljoprivrede te prilike za promjene. Snimku webinara SDG12 možete pogledati na ovom linku.

Drugi webinar fokusirao se na temu Cilja 2, u kojem je prof. dr. Zdravko Matotan objasnio kako kompanije mogu implementirati principe održivog razvoja na primjeru Podravke, dok je Marie Populus iz start-upa Infarm – The Urban Farming Company govorila o budućnosti održive proizvodnje hrane. Snimku webinara SDG2 možete pogledati na ovom linku.

Tijekom aktivnosti snimljeni su webinari primjera dobre prakse za SDG12 i SDG2

Primjeri dobre prakse implementacije ciljeva SDG5: Ravnopravnost spolova i SDG10: Smanjene nejednakosti

Catia Caponero, osnivačica ženskog kolektiva Matera, predstavila je aktivnosti udruge s posebnim osvrtom na problem nasilja nad ženama, što je jedan od ciljeva kojima se treba boriti kako bi se osigurala veća uključenost i integracija žena u društvo. Zapravo, podaci pokazuju da su od 1. siječnja do 31. listopada 2018. godine samoubojstva žena porasla na 37,6% od ukupnih ubojstava počinjenih u našoj zemlji (bila su 34,8% godinu dana ranije), a 79,2% žena samoubojica članova obitelji (80,7%) %) u prvih deset mjeseci 2017. godine) i 70,2% feminicida parova (65,2% u razdoblju siječanj-listopad 2017.).

Vanessa Vizziello, predsjednica udruge RiSvolta di Matera, predstavila nam je teme LGTB-a i ravnopravnosti spolova. Italija je na 118. mjestu na ljestvici sa 144 zemlje za sudjelovanje i ekonomske mogućnosti, dok je na političkom predstavništvu 46. mjesto. Što se tiče radne situacije, oko 62% talijanskih žena plaća manje od muškaraca, a mnoge od njih nemaju rukovodeće i vodeće pozicije. Cilj RisVolte je upravo posredovanje u različitim društvenim skupinama bez ikakve diskriminacije kroz veću otvorenost i sudjelovanje zajednice Matera.

Organizirali smo i studijski posjeta u Socijalnoj zadruzi Il Sicomoro koja se bavi prijemom i podrškom migrantima i izbjeglicama kroz radnu orijentaciju, tečajeve jezika, kulturne aktivnosti, psihološku podršku i projekte za potporu obiteljima i djeci.

 

Tijekom aktivnosti snimljeni su webinari primjera dobre prakse za SDG5 i SDG10.

Primjeri dobre prakse implementacije ciljeva SDG1: Svijet bez siromaštva i SDG3: Zdravlje i blagostanje

Elina Celmina, direktorica Odjela za politiku socijalne uključenosti u Ministarstvu socijalne skrbi Republike Latvije, predstavila je rezultate upravne reforme u Latviji 2009. i objasnila strukturu, pravni okvir, financiranje, proračun i pogodnosti sustava socijalne sigurnosti u Latviji. U Latviji se stopa rizika od siromaštva smanjila na 21,2% u 2013. s 26,4% u 2008. godini. Najveća stopa rizika od siromaštva po kućanstvima imaju samohrani roditelje s najmanje 1 uzdržavanim djetetom oko 41,1%, od 2 odrasle osobe 3 i više ovisne djece od 27,7%, a najniža stopa rizika od siromaštva imaju kućanstva s 2 roditelja i 1 uzdržavano dijete.

Inese Vaivare direktorica Latvijske platforme za razvojnu suradnju (LAPAS) pokazala je partnerima i široj publici na webinaru najbolji primjer kako vlada može raditi ruku pod ruku s nevladinim organizacijama kako bi implementirala održivi razvoj u nacionalni okvir kroz 4 faze (mainstreaming, shock, failure) i učinili smo to). Rezultati glokaliziranja SDG-a u Latviju objavljeni su u izvješću „Održivi razvoj Latvije: analiza„)

Martins Valters u projektu “Dob nije prepreka” pružila nam je definiciju apsolutnog i relativnog siromaštva i što država može učiniti da riješi taj problem. Na primjeru projekta „Starost nije prepreka“ koju financira NordPlus Adult, projektni partneri i šira publika putem webinara mogli su naučiti dobar primjer kako poboljšati kvalitetu života umirovljenika u baltičkim zemljama.

Dominykas Karpovict ispričao nam priču o izgradnji zajednice i košarkaškom klubu Palangos Kursiai. Klub svojim druptvenim inicijativama osnažuje zajednicu. Smatra da je nihova dužnost dati krila lokalnoj zajednici  i ispuniti svakodnevni život drugih.

Jugne Jonusaite iz Healthstatea dokazala je tvrdnju da ste ono što jedete.

Hrana koju jedemo utječe na našu dobrobit na staničnoj razini. Svi proteini, masti i ugljikohidrati koji čine ljudsko tijelo dolaze iz hrane koju ona ili on jede. Kada loše biramo hranu, naše tijelo teško proizvodi nove zdrave stanice. Ako vaše stanice ne mogu djelovati učinkovito, bit će poremećeno funkcioniranje vaših tkiva i organa koji su izgrađeni od vaših stanica. Kada se to dogodi, dolazi do smanjenja tjelesnog funkcioniranja i ispoljavanja primarnih simptoma raznih zdravstvenih stanja i bolesti. Održavajući svoje stanice dobro nahranjenima, održavate se dobro nahranjenima.

Anton Nikitin iz Vilnius Transporta pokazao je povezanost između gradske infrastrukture i zdravlja građana.

Kristina Medziausyte iz Ministarstva zdravlja Republike Litve o mentalnom zdravlju i njegovoj povezanosti s našim blagostanjemTijekom aktivnosti učenja održan je i zabilježen webinar na SDG5 i SDG10.

Justas Kucinskas i Severas Svedas iz pokreta Vilnius podsjetili su nas na važnost igre, a Artiomas Sabajevas iz tvrtke Teenshapers predstavio je holistički pristup rješavanju problema pretilosti.

Tijekom aktivnosti snimljeni su webinari primjera dobre prakse za SDG1 i SDG3.

The post Dobre prakse implementacije SDG-jeva u poslovno okruženje appeared first on IDOP.

]]> Jesmo li upoznati s Globalnim ciljevima održivog razvoja (SDG)? https://idop.hr/jesmo-li-upoznati-s-globalnim-ciljevima-odrzivog-razvoja-sdg/ Sat, 27 Nov 2021 09:52:09 +0000 https://idop.omg-agency.hr/?p=26864 Iako je prošlo neko vrijeme od usvajanja UN-ove agende Transformirajmo naš svijet (Transforming Our World), još se uvijek upoznajemo s Globalnim ciljevima održivog razvoja (SDGs), posebno po pitanju uloge koju u toj agendi ima poslovni svijet....

The post Jesmo li upoznati s Globalnim ciljevima održivog razvoja (SDG)? appeared first on IDOP.

]]>

Iako je prošlo neko vrijeme od usvajanja UN-ove agende Transformirajmo naš svijet (Transforming Our World), još se uvijek upoznajemo s Globalnim ciljevima održivog razvoja (SDGs), posebno po pitanju uloge koju u toj agendi ima poslovni svijet.

“Pozivamo sve poslovne subjekte na primjenu vlastite kreativnosti i inovativnosti u suočavanju s izazovima održivog razvoja.”, kaže se u Članku 67 Transformirajmo naš svijet Agende održivog razvoja do 2030 godine.

Doista, Ciljevi održivog razvoja obraćaju se izravno tvrtkama ukazujući na ciljeve i pokazatelje za praćenje i upravljanje njihovim učinkom – jer UN je spreman za praćenje napretka vezanog uz provedbu COR-a „donoseći informacijsku revoluciju u područje održivog razvoja“.

SDG Compass je alat namijenjen poduzećima a razvijen je zajedničkim naporima Globalne inicijative za izvještavanje, Svjetskog poslovnog savjeta za održivi razvoj te inicijative UN Global Compact kako bi se omogućilo usmjeravanje poduzeća u implementaciji strategije održivosti u skladu s COR-om. Točnije, SDG Compass mapira 57 postojećih poslovnih alata i njihov odnos s COR-om te na taj način stvara popis s više od 300 pokazatelja razvijenih od strane Globalne inicijative za izvještavanje (GRI), Računovodstva za održivu budućnost (SASB), Međunarodne organizacije rada (ILO), CDP-a, UN Global Compacta te drugih kako bi se omogućilo bilježenje i mjerenje uspješnosti za svaki COR.

Pokazatelji se dijele unutar 108 različitih „poslovnih tema“ koje su povezane s relevantnim ciljevima COR-a.

Korisnost SDG Compassa za poduzeća i menadžere održivosti je evidentna. Uz to, otkriva puno toga i o COR-u. Nakon što sam prvi put proučio poslovne teme, pomislio sam: „U redu, ovo su poslovne teme za koje stručnjaci tvrde kako su ključne za postizanje održivog razvoja u narednih 15 godina.“ A kako one zaista izgledaju? Koje od njih su najdominantnije? Kojim područjima menadžmenta pripadaju?

Preuzeo sam podatke s SDG Compassa te proveo kratku analizu i kodiranje. Slijedi prikaz onoga što sam pronašao.

Prije svega prikazan je „oblak ključnih pojmova“ (word cloud) poslovnih tema.

Vidljivo je kako su pojmovi “učinkovitost” i “pristup” prilično veliki. Pogledajmo zatim prvih deset tema koje se najviše ponavljaju:

  1. Energetska efikasnost
  2. Pristup financijskim uslugama
  3. Učinkovita upotreba vode
  4. Zaštita i sigurnost na radu
  5. Kiselost oceana
  6. Kvaliteta vode
  7. Sanacija zemlje
  8. Otpad
  9. Pristup zemlji
  10. Investiranje u zaštitu okoliša

Popis djeluje zaista sveobuhvatno. Okoliš, zapošljavanje, financije i energija – svi pojmovi su prisutni. Ne iznenađuje činjenica da se na prvom mjestu nalazi energetska učinkovitost. Ali, zanimljivije je to što se na drugom mjestu nalazi pristup financijskim uslugama. To puno govori o važnosti odgovornog ulaganja i financija u narednim godinama. Ako se pitate gdje su Emisije stakleničkih plinova, one se nalaze na 11. mjestu.

Kao što je vidljivo iz tablice, neke poslovne teme su povezane, odnosno preklapaju se. U skladu s tim, podijelio sam ih u 7 za područja upravljanja:

  • Operativni procesi (odnosi se na primarne aktivnosti u lancu vrijednosti, tj. proces transformiranja sirovina u gotovi proizvod te njegovu prodaju. Također uključuje emisije i iskorištavanje resursa)
  • Zapošljavanje (uključuje uvjete rada, jednake mogućnosti, obuku, uvjete radnika te njihovo sudjelovanje u poslovnom odlučivanju)
  • Poslovni model (odnosi se na sustav poduzeća za stvaranje vrijednosti za dionike, uključujući i ključne značajke svojih glavnih poslovnih vrijednosti)
  • Lanac opskrbe (uključuje standarde, certifikate, politike, postupke nabave, formalna i neformalna pravila koja čine opskrbni lanac)
  • Upravljanje (koordinacija i revizijski mehanizmi koji jamče etičnost, transparentnost i odgovornost)
  • Angažman zajednice (sve aktivnosti poduzeća kojima se gradi odnos sa zajednicama dionika na području djelovanja)
  • Istraživanje i razvoj (investicije i projekti za razvoj tehnologije i inovacija)

Sljedeći ovaj način moguće je promatrati koje su promjene potrebne u svakom području upravljanja, kako bi se udovoljilo COR-u.

Slika 1. Područja upravljanja i njihov utjecaj na COR

Sva područja upravljanja su značajna za ostvarivanje Ciljeva održivog razvoja. Područja s najvećim potencijalom  utjecaja na COR su Operativni procesi te Istraživanje i razvoj. Kako to zorno ilustrira „oblak ključnih pojmova“, transformativne, progresivne, te promjene ka učinkovitosti vođene tehnologijom, ključna su tema za poslovanje koje se kreće putem ostvarenja Ciljeva održivog razvoja.

Autor: Donato Calace (LUM University, Datamaran)

Izvor: hi4csr.com

The post Jesmo li upoznati s Globalnim ciljevima održivog razvoja (SDG)? appeared first on IDOP.

]]> Cilj održivog razvoja 3: zdravlje i blagostanje https://idop.hr/cilj-odrzivog-razvoja-3-zdravlje-i-blagostanje/ Sat, 27 Nov 2021 09:39:17 +0000 https://idop.omg-agency.hr/?p=26858 Osigurati zdrav život i promovirati blagostanje za ljude svih generacija Od izrade Milenijumskih razvojnih ciljeva do danas, postignuti su značajni rezultati na smanjenju smrtnosti djece, unapređenja zdravlja i borbe protiv HIV-a / side, malarije i drugih...

The post Cilj održivog razvoja 3: zdravlje i blagostanje appeared first on IDOP.

]]>

Osigurati zdrav život i promovirati blagostanje za ljude svih generacija

Od izrade Milenijumskih razvojnih ciljeva do danas, postignuti su značajni rezultati na smanjenju smrtnosti djece, unapređenja zdravlja i borbe protiv HIV-a / side, malarije i drugih bolesti. Od 1990. godine do danas, na globalnom nivou, broj djece koja su umrla od bolesti koje se mogu spriječiti smanjen je za više od 50%. Mortalitet rodilja također je pao za više od 45% na svjetskom nivou. Broj novozaraženih HIV-om / sidom pao je za 30% u periodu od 2000. do 2013. godine, a od malarije je spašeno više od 6,2 miliona života.

Uprkos ovom ogromnom napretku, svake godine umre više od 6 miliona djece koja ne dočekaju peti rođendan. Od bolesti koje se mogu spriječiti, kao što su male boginje ili tuberkuloza, svakog dana umre 16.000 djece. Svakog dana umre nekoliko stotina trudnica ili porodilja usljed komplikacija pri porođaju, a u zemljama u razvoju, svega 56% porođaja u ruralnim sredinama odvija se uz stručnu pomoć. Sida je danas vodeći uzrok smrtnosti kod adolescenata u podsaharskoj Africi, regionu kojim i dalje hara epidemija HIV-a.

Umiranje se može izbjeći prevencijom i liječenjem, zdravstvenim prosvjećivanjem, imunizacijom i zaštitom seksualnog i reproduktivnog zdravlja. Ciljevima održivog razvoja odvažno je preuzeta obaveza iskorjenjivanja epidemije side, tuberkuloze, malarije i drugih zaraznih bolesti do 2030. godine. Cilj je postići univerzalnu pokrivenost zdravstvenom zaštitom i svima obezbijediti ispravne i efikasne lijekove i vakcine. Podrška istraživanju i razvoj vakcina predstavljaju suštinski dio ovog procesa, uz snabdjevenost lijekova po pristupačnoj cijeni.

Promoviranje zdravlja i blagostanja jedan je od 17 globalnih ciljeva koji čine Program održivog razvoja do 2030. godine. Za napredak na više ciljeva istovremeno ključan je integrisani pristup.

Više o SDG3 pogledajte na službenoj UN SDG Knowledge Platform.

The post Cilj održivog razvoja 3: zdravlje i blagostanje appeared first on IDOP.

]]> Politike, inovacije i dobre prakse u održivoj proizvodnji hrane https://idop.hr/politike-inovacije-i-dobre-prakse-u-odrzivoj-proizvodnji-hrane/ Sat, 27 Nov 2021 09:23:11 +0000 https://idop.omg-agency.hr/?p=26842 Poticanje lokalne proizvodnje hrane, inovacije u poljoprivredi i odgovorn(ij)a potrošnja hrane bile su i teme dvodnevne konferencije „Hrana: Politike i inovacije’“ na kojoj je sudjelovao i Institut za društveno odgovorno poslovanje. Na konferenciji je među ostalima...

The post Politike, inovacije i dobre prakse u održivoj proizvodnji hrane appeared first on IDOP.

]]>

Poticanje lokalne proizvodnje hrane, inovacije u poljoprivredi i odgovorn(ij)a potrošnja hrane bile su i teme dvodnevne konferencije „Hrana: Politike i inovacije’“ na kojoj je sudjelovao i Institut za društveno odgovorno poslovanje.

Na konferenciji je među ostalima sudjelovao i ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade RH Tomislav Tolušić, glavna izvjestiteljica Europskog parlamenta za bacanje hrane Biljana Borzan, predstavnici civilnog sektora Dražen Šimleša iz ZMAG-a te Urša Zgojznik, predsjednica društva Ekologi brez meja iz Ljubljane. Poseban doprinos dala je i voditeljica jedne od najinovativnijih platformi za rješavanje nedostatnog doniranja hrane Emma Walsh iz irske organizacije FoodCloud.

Institut za društveno odgovorno poslovanje je sudjelovao na panelu o doniranju hrane zajedno s predstavnicima kompanija dobitnika nagrade Najdonator za 2017. godinu – o donatorskim perspektivama govorile su Ivana Džakula, direktorica Sektora poslovne podrške Konzuma, Kristina Klarić Rubčić, voditeljica korporativnih komunikacija iz Dukata i Vladimir Margeta, predsjednik Udruge OPG-a Hrvatske „Život“.

Na panelu je istaknuto da je doniranje hrane jedan od važnih pokazatelja društveno odgovornog poslovanja koje pozitivno utječe ne samo na lokalne zajednice, zaposlenike i organizacije civilnog društva, nego i na same kompanije.

Video sa konferencije možete pogledati ovdje:

Podravka kao dobar primjer održivih politika i inovacije u proizvodnji hrane

Podravka kao jedna od  vodećih prehrambenih kompanija u jugoistočnoj, srednjoj i istočnoj Europi, posebno vodi računa o očuvanju okoliša, a svojom proizvodnjom nastoji trošiti što manje vrijednih prirodnih resursa te proizvoditi što manje otpada. Imali smo priliku čuti prof. dr. Zdravka Matotana iz  Podravke koji nam je pokazao kako kompanije mogu implementirati principe održivog razvoja u proizvodnji hrane te po čemu je upravo Podravka primjer dobre prakse.

U skladu s Ciljem održivog razvoja broj 2 podciljem 2.4., Podravka podržava male proizvođače hrane, surađuje s lokalnim OPG-ovima radi uzgoja traženih sirovina te stimulira ekološku poljoprivrednu proizvodnju. Kompanija nastoji što je moguće više sirovina poljoprivrednog porijekla osigurati ugovorenom proizvodnjom s proizvođačima s lokalnog područja gdje se nalaze preradbeni kapaciteti (što bliže tvornicama u Koprivnici, Varaždinu i Umagu), čime ima značajan utjecaj na održivi razvoj lokalnog ruralnog područja. Za lokalne zajednice je najznačajnija organizirana proizvodnja povrća, žitarica i voća u koju je uključeno više stotina obiteljskih gospodarstava.

Podravkin tim temeljem rezultata vlastitih istraživanja vodi sustavnu brigu o unapređenju poljoprivredne proizvodnje edukacijom poljoprivrednika o primjeni suvremenih tehnologija, organiziranim uvođenjem adekvatnog sortimenta, praćenjem ugovorene proizvodnje tijekom čitave vegetacije, pomaganjem stručnim savjetima te sufinanciranjem proizvodnje osiguranjem sjemena, gnojiva i potrebnih sredstava za zaštitu bilja.

Podravka radi i na održavanju genetske raznolikosti biljaka i sjemena, u skladu s podciljem 2.5 te ne koristi GMO sastojke ni sirovine. Osim toga, kompanija se bavi poljoprivrednim istraživanjima, inovacijama u proizvodnji i unapređenjem prehrambene tehnologije, što je u skladu s podciljem 2.A Cilja održivog razvoja broj 2.

Više o cilju SDG2: Svjet bez gladi pročitajte na IDOP-ovom plakatu u nastavku.

The post Politike, inovacije i dobre prakse u održivoj proizvodnji hrane appeared first on IDOP.

]]> 17 Ciljeva održivog razvoja https://idop.hr/ciljevi-odrzivog-razvoja/ Sat, 27 Nov 2021 09:14:15 +0000 https://idop.omg-agency.hr/?p=26834 Sedamnaest globanih ciljeva za održivi razvoj (Sustainable Development Goals, SDGs), poznati i kao Globalni ciljevi, novi su, univerzalni ciljevi i pokazatelji za koje se očekuje da će ih članice Ujedinjenih naroda koristiti u kreiranju svojih programa...

The post 17 Ciljeva održivog razvoja appeared first on IDOP.

]]>

Sedamnaest globanih ciljeva za održivi razvoj (Sustainable Development Goals, SDGs), poznati i kao Globalni ciljevi, novi su, univerzalni ciljevi i pokazatelji za koje se očekuje da će ih članice Ujedinjenih naroda koristiti u kreiranju svojih programa i politika u sljedećih petnaest godina. Ciljevi održivog razvoja nastali su kao proširenje Milenijskih globalnih ciljeva donijetih 2001. godine, a koji su predstavljali osam ciljeva usmjerenih na dokidanje siromaštva do 2015. godine. Unatoč naporima s početka 2000-ih godina, mnogobrojni problemi tek čekaju svoje rješenje.

Ciljevi održivog razvoja upravo stoga odlaze nekoliko koraka dalje od prvotnih napora te se usredotočuju na uzroke siromaštva i univerzalnu potrebu za razvojem koja će u jednakoj mjeri odgovarati svim ljudima i dijelovima svijeta. Ciljevi održivog razvoja kreirani su kako bi se uspješno dovršilo ono što su započeli Milenijski ciljevi, na način da nitko ne bude isključen.

U kolovozu 2015. godine, 193 su se zemlje usuglasile oko sljedećih sedamnaest ciljeva i njihovih 169 pridruženih ciljeva, a trajat će do 2030. godine.

Knjižicu sa 17 globalnih ciljeva i 169 pridruženih podciljeva možete preuzeti na sljedećoj poveznici.

goals

Cilj 1. Iskorijeniti siromaštvo svuda i u svim oblicima 

Cilj 2. Iskorijeniti glad, postići sigurnost hrane i poboljšanu ishranu te promovirati održivu poljoprivredu

Cilj 3. Zdravlje – Osigurati zdrav život i promovirati blagostanje za ljude svih generacija 

Cilj 4. Osigurati uključivo i kvalitetno obrazovanje te promovirati mogućnosti cjeloživotnog učenja 

Cilj 5. Postići rodnu ravnopravnost i osnažiti sve žene i djevojke 

Cilj 6. Osigurati pristup pitkoj vodi za sve, održivo upravljati vodama te osigurati higijenske uvjete za sve 

Cilj 7. Osigurati pristup pouzdanoj, održivoj i suvremenoj energiji po pristupačnim cijenama za sve 

Cilj 8. Promovirati uključiv i održiv gospodarski rast, punu zaposlenost i dostojanstven rad za sve 

Cilj 9. Izgraditi prilagodljivu infrastrukturu, promovirati uključivu i održivu industrijalizaciju i poticati inovativnost 

Cilj 10. Smanjiti nejednakost unutar i između država 

Cilj 11. Učiniti gradove i naselja uključivim, sigurnim, prilagodljivim i održivim 

Cilj 12. Osigurati održive oblike potrošnje i proizvodnje 

Cilj 13. Poduzeti hitne akcije u borbi protiv klimatskih promjena i njihovih posljedica 

Cilj 14. Očuvati i održivo koristiti oceane, mora i morske resurse za održiv razvoj 

Cilj 15. Zaštititi, uspostaviti i promovirati održivo korištenje kopnenih ekosustava, održivo upravljati šumama, suzbiti dezertifikaciju, zaustaviti degradaciju tla te spriječiti uništavanje biološke raznolikosti 

Cilj 16. Promovirati miroljubiva i uključiva društva za održivi razvoj, osigurati pristup pravdi za sve i izgraditi učinkovite, odgovorne i uključive institucije na svim razinama 

Cilj 17. Ojačati načine provedbe te učvrstiti globalno partnerstvo za održivi razvoj

Interaktivnu mapu koja pojašnjava svaki od ciljeva te pridružene ciljeve možete pogledati ovdje, a hrvatski prijevod i u vektorskom formatu možete zatražiti na info@idop.hr.

Ciljevi održivog razvoja odsada su dostupni na hrvatskom jeziku, a možete ih zatražiti na info@idop.hr.

The post 17 Ciljeva održivog razvoja appeared first on IDOP.

]]> Cilj održivog razvoja 2: Svijet bez gladi https://idop.hr/cilj-odrzivog-razvoja-2-svijet-bez-gladi/ Sat, 27 Nov 2021 09:08:35 +0000 https://idop.omg-agency.hr/?p=26826 Cilj održivog razvoja broj 2 Svijet bez gladi usmjeren je na iskorijenjivanje gladi i svih oblika pothranjenosti, osiguravanje opskrbe hranom za sve i postizanje održive proizvodnje hrane do 2030. godine. Da bismo osigurali hranu za 795...

The post Cilj održivog razvoja 2: Svijet bez gladi appeared first on IDOP.

]]>

Cilj održivog razvoja broj 2 Svijet bez gladi usmjeren je na iskorijenjivanje gladi i svih oblika pothranjenosti, osiguravanje opskrbe hranom za sve i postizanje održive proizvodnje hrane do 2030. godine. Da bismo osigurali hranu za 795 milijuna gladnih ljudi danas i još dvije milijarde više koliko će nas biti 2050. godine, potrebna je korjenita promjena globalnog sustava poljoprivrede i proizvodnje hrane.

Vrijeme je za radikalno promišljanje proizvodnje, distribucije i konzumacije hrane. Održivi oblici poljoprivrede, šumarstva i ribarstva mogu omogućiti zdravu i kvalitetnu hranu za sve i osigurati dostatne prihode te poticati razvoj ruralnih područja i zaštitu okoliša. Ali trenutno stanje tla, voda, oceana i šuma je alarmantno. Uz degradaciju okoliša i smanjenje biološke raznolikosti, klimatske promjene povećavaju pritiske na prirodne resurse o kojima ovisimo, a rizici povezani s katastrofama poput suša i poplava sve su veći. Mnogi stanovnici ruralnih područja prisiljeni su preseliti se u gradove u potrazi za boljim prilikama.

Glad i pothranjenost velika su prepreka održivom razvoju jer predstavljaju zamku iz koje je teško pobjeći. Ljudi koje pate od gladi ili pothranjenosti su manje produktivni i podložniji bolestima stoga često nisu u mogućnosti zaraditi više i tako poboljšati svoj standard. Ako glad nastavi ograničavati ljudski razvoj, nećemo uspjeti ostvariti ni ostale ciljeve održivog razvoja kao što su obrazovanje, zdravlje i dobrobit za sve te rodnu ravnopravnost. S druge strane, svijet bez gladi imat će pozitivan utjecaj na naše gospodarstvo, zdravlje, obrazovanje, jednakost i društveni razvoj. Upravo zato, prehrambeni i poljoprivredni sektor nude ključna rješenja za održivi razvoj a iskorijenjivanje gladi i pothranjenosti je jedan od najvažnijih koraka prema boljoj budućnosti.

Glad u brojkama

  • Jedan od devet ljudi na svijetu pati od pothranjenosti (815 milijuna).
  • Velika većina gladnih ljudi živi u zemljama u razvoju, gdje je 12,9% stanovništva pothranjeno.
  • Azija je kontinent s najviše gladnih ljudi – dvije trećine ukupnog broja. Dok je udio gladnih u južnoj Aziji pao u posljednjih nekoliko godina, u zapadnoj Aziji se povećao.
  • Južna Azija je najviše pogođena, s oko 281 milijuna pothranjenih ljudi. U subsaharskoj Africi stopa pothranjenosti je gotovo 23 posto.
  • Neadekvatna prehrana uzrokuje gotovo polovicu smrtnih slučajeva kod djece mlađe od pet godina (45 % tj. 3,1 milijuna djece svake godine).
  • Jedno od četvero djece pati od usporenog rasta, dok u zemljama u razvoju taj udio može porasti na jedan od tri.
  • 66 milijuna osnovnoškolske djece ide u školu gladno u zemljama u razvoju, od čega je 23 milijuna samo u Africi.

Sigurnost hrane u brojkama

  • Poljoprivreda je najveći najveći poslodavac na svijetu, osigurava sredstva za život za 40% svjetske populacije te je najveći izvor prihoda i radnih mjesta za siromašna seoska domaćinstva.
  • 500 milijuna malih farmi širom svijeta, koje uglavnom ovise o kiši za navodnjavanje, proizvode 80% hrane za veliki dio zemalja u razvoju. Stoga je ulaganje u male ruralne proizvođače hrane važno za povećanje sigurnosti hrane i kvalitete prehrane za najsiromašnije, te za proizvodnju hrane za lokalna i globalna tržišta.
  • Od 1900-ih izgubljeno je oko 75% raznolikosti usjeva na poljoprivrednim zemljištima. Poticanje biološke raznolikosti u poljoprivredi pridonosi kvalitetnijoj prehrani, poboljšanju životnih uvjeta za poljoprivrednike te održivijim i otpornijim poljoprivrednim sustavima.
  • Ako bi žene koje se bave poljoprivredom imale isti pristup resursima kao i muškarci, broj gladnih u svijetu mogao bi se smanjiti za čak 150 milijuna.
  • 1.4 milijarde ljudi nema pristup električnoj energiji širom svijeta, a većina njih živi u ruralnim područjima zemalja u razvoju. Energetsko siromaštvo u mnogim regijama osnovna je prepreka smanjenju gladi i proizvodnji dovoljno hrane za budućnost.

Možemo koristiti našu moć kao potrošača i birača, tako da zahtijevamo od vlada i poduzeća da aktivnije rade na iskorijenjivanju gladi u svijetu te potiču održiviju proizvodnju i potrošnju hrane.

Izvori:

International Fund for Agricultural Development

Food and Agriculture Organization

World Food Programme

UNICEF – Nutrition

Think.Eat.Save. Reduce your foodprint. 

The post Cilj održivog razvoja 2: Svijet bez gladi appeared first on IDOP.

]]> Održivo kuhanje https://idop.hr/odrzivo-kuhanje/ Sat, 27 Nov 2021 08:59:57 +0000 https://idop.omg-agency.hr/?p=26818 Kada govorimo o cilju održivog razvoja br. 2 (svijet bez gladi), uvijek govorimo o tome kako spriječiti glad u svijetu i što možemo učiniti da je iskorjenimo. Govorimo o načinima na koje možemo pomoći ljudima koji...

The post Održivo kuhanje appeared first on IDOP.

]]>

Kada govorimo o cilju održivog razvoja br. 2 (svijet bez gladi), uvijek govorimo o tome kako spriječiti glad u svijetu i što možemo učiniti da je iskorjenimo. Govorimo o načinima na koje možemo pomoći ljudima koji nemaju dovoljno hrane i omogućiti im pristup zdravoj prehrani, ali rijetko se priča o jednom načinu koji također može imati pozitivan utjecaj na svijet bez gladi – održivom kuhanju.

Što je održivo kuhanje?

Hrana koju jedemo i način na koji pripremamo svoje obroke uvelike utječu na naše zdravlje i okoliš. Promjenom načina kuhanja možemo doprinijeti suzbijanju gladi u svijetu. Potrebno je obratiti pozornost na način na koji pripremamo hranu, što jedemo i što radimo s ostacima. Održivo kuhanje je pripremanje obroka na način da ima pozitivan utjecaj na zdravlje, okoliš, i na kraju, cijeli planet.

Kako kuhati održivo?

Za početak, održivo kuhanje počinje izvan kuhinje. Način na koji se hrana proizvodi uvelike određuje njen utjecaj na okoliš. Ako uvijek pripremamo meso, bez obzira koliko održivo mislili da kuhamo, zapravo imamo veći utjecaj na okoliš od nekog tko ne kuha održivo, ali isto tako ni ne priprema uvijek meso.

Za vrijeme kupnje namirnica, potrebno je obratiti više pažnje na to da se kupuju samo namirnice koje ćemo zaista pripremati. Također, hrana od lokalnih farmera, uzgajivača i OPG-ova uvijek je bolji izbor nego uvezena hrana iz trgovina, osobito u ruralnim područjima.  

Kad govorimo o tome što jedemo, preporučljivo je jesti manje mesa i više voća i povrća, osobito sezonskog. Proizvodnja mesa glavni je razlog emisije stakleničkih plinova, a ubacivanje više povrća u prehranu smanjuje potrošnju vode i krčenje šuma. Voće i povrće zdraviji su za naše tijelo, ali i za naš planet. Iako je i riba zdrav izbor, potrebno je obratiti pažnju na to koju ribu jedemo – neke vrste su izlovljene i njihova su prirodna staništa ugrožena.

Što se tiče samog kuhanja, ukoliko želimo pripremati hranu održivo, moramo smanjiti potrošnju struje koju ne trebamo. I voda je dragocjena, pa je potrebno prestati natrpavati lonce vodom kod kuhanja npr. riže ili tjestenine. Efektivnije je početi kuhati sa manje vode, i dodavati naknadno još ako je potrebno. Kod pripremanja slastica, poželjno je koristiti prirodne šećere, kao što su med, stevija, javor i agava. Vrlo je važno ne potratiti hranu – provjeriti frižider prije nego počnemo kuhati i iskoristiti hranu kojoj uskoro istječe rok trajanja, kuhati samo onoliko koliko će se pojesti, ponovno iskoristiti ostatke hrane, smrzavati voće radije nego ga pustiti da istrune, i kupovati pametno – samo hranu koju znamo da ćemo zaista pripremiti.

Industrija hrane i njezina održivost odgovornost su svakoga, a održivo kuhanje ima pozitivan utjecaj na cijeli planet. Donoseći odgovorne odluke o hrani koju kupujemo i pripremamo, možemo pomoći garantirati svijet bez gladi i jednak pristup hrani svim ljudima.

The post Održivo kuhanje appeared first on IDOP.

]]>