Skandal nakon otkrića Rajskih dokumenata u studenom 2017. godine je pokazao da još uvijek postoji mnogo nejasnoća koje okružuju porez na dobit u Europi. Uz Rajske dokumente koji su otkrili veze između poreznih utočišta i više od 100 multinacionalnih korporacija, nedavne skandale pranja novca u Danskoj, Estoniji i Latviji, te porezne skandale koji su posljednjih godina pogodili Europu, jedno je očito: postoji rastuća potreba za boljom regulacijom poreza na dobit u Europi.
Zajedničku konsolidiranu osnovicu poreza na dobit (CCCTB), sastavni dio EU plana poreza na dobit, odobrio je 21. travnja 2018 odbor Europskog parlamenta za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON). Zasebna, komplementarna mjeru koja stvara temelje za usklađeni sustav poreza na dobit – Zajednička osnovica poreza na dobit – je također bila odobrena na isti dan. Ove nove mjere nastoje stvoriti jedinstven, jasan i pravedan EU režim poreza na dobit, tj. porezni sustav koji je pogodniji za današnje digitalno i svjetsko gospodarstvo.
Prijedlozi uključuju mjerila za utvrđivanje ima li tvrtka digitalnu prisutnost u državi članici EU koja bi mogla biti odgovorna za oporezivanje čak i ako nema stalno mjesto poslovanja u toj zemlji. ECON poziva Europsku komisiju da prati tehničke standarde za korisnike, digitalne ugovore i količinu prikupljenog digitalnog sadržaja koji tvrtka koristi za potrebe pretraživanja podataka, što bi trebalo pružiti jasniju sliku o tome gdje tvrtka generira svoju dobit i gdje bi se trebalo oporezivati. Osobni podaci su nematerijalna, ali vrlo vrijedna imovina za mnoge današnje tvrtke, no oni se trenutno ne uzimaju u obzir prilikom izračuna poreznih obveza kompanija.
Također, prijedlozi zahtijevaju usklađeni sustav oporezivanja na dobit, što znači da će tvrtke trebati izračunati svoje porezne račune zbrajanjem dobiti i gubitaka svojih konstitutivnih tvrtki u svim državama članicama EU. Porezna dobit bi tada bila dodijeljena svakoj državi članici u kojoj tvrtka djeluje prema formuli za dijeljenje utemeljenoj na prodaji, imovini i radu, kao i njihovoj upotrebi osobnih podataka. Cilj je ukloniti trenutnu praksu tvrtki prebacivanja svojih poreznih osnovica u nisko porezne jurisdikcije.
Kada prijedlozi stupe na snagu, jedinstveni skup poreznih pravila će biti primijenjen u svim državama članicama. Tvrtke se više ne bi trebale nositi s 28 različitih skupova nacionalnih pravila te bi također i bile odgovorne jednoj poreznoj upravi.
Iako još uvijek postoje otvorena pitanja, ovi su prijedlozi definitivno korak u pravom smjeru za dostavljanje porezne pravde diljem EU.
Autor: Ivan Petarčić / RRiF-plus d.o.o.
Izvor: hi4csr.com