Hrvatska godišnje baci 400.000 tona hrane. Prema Općem zakonu o hrani i zakonodavstvu o higijeni hrane na doniranu hranu ne plaća se PDV.
Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinima doniranja hrane i hrane za životinje
Dana 1. studenoga 2015. godine hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede donijelo je Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinima doniranja hrane i hrane za životinje koji propisuje detaljne uvjete, kriterije i načine doniranja hrane i hrane za životinje, uvjete koje posrednik mora ispunjavati u doniranju hrane i hrane za životinje te sadržaj i način vođenja Registra posrednika.
Ovaj se Pravilnik oslanja na Zakon o hrani i Zakon o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima za hranu. Također, u procesu doniranja hrane posrednici i donatori se moraju pridržavati pravila navedenih u uredbi EC No. 178/2002 te općih zahtjeva koji se odnose na higijenu hrane propisanih u uredbi EC 852/20042 ili uredbi EC No. 183/20053.
Unatoč činjenici kako na području Europske unije ne postoji jedna krovna direktiva koja se odnosi na pitanje doniranja hrane, već je na nacionalnim zakonodavstvima implementirati pojedinačne uredbe, važno je istaknuti Direktivu 2008/98/CE koja se odnosi na pitanje otpada u EU te postavlja osnovne pojmove i definicije koji se odnose na upravljanje otpadom i recikliranje.
Prije spomenutih izmjena hrvatska su poduzeća na doniranu hranu morala plaćati PDV, stoga im je do objave novoga Pravilnika bilo mnogo isplativije bacati hranu nego je donirati.
Ključni problemi
Iako promjene jesu stupile na snagu, važno je istaknuti nekoliko ključnih problema:
- Ne postoji nikakav oblik sankcija prema poduzećima koja i dalje nastavljaju bacati hranu.
- Uvjeti koje Pravilnik postavlja pred donatora poslovna su tajna poduzeća stoga te podatke ne mogu upisivati u dokumentaciju o donaciji koju su obvezni isporučiti posrednicima.
- Prisutan je kompliciran i zahtjevan administrativan aparat, kako za posrednike, tako i za donatore.
- Kako bi udruga mogla postati posrednikom, potrebna je prethodna prijava u Registar posrednika. Posrednici mogu biti jedino udruge humanitarnog karaktera.
Primjeri dobre prakse
Iako je Hrvatska tek na putu učenja od inozemnih primjera dobrih praksi, nužno je jednako obrazovanje svih dionika, odnosno:
- Obrazovanje poduzeća o korporativnoj filantropiji i važnosti doniranja.
- Sustavno informiranje donatora o novim poticajima za doniranje.
- Izrada zakonodavnog okvira koji će vršiti određeni pritisak na poduzeća koja nastavljaju bacati hranu.
- Obrazovanje potrošača o smanjenju količine bačene hrane te natpisima poput ”najbolje upotrijebiti do”
Porast broja socijalnih samoposluga u Hrvatskoj
U tekstu Culture of food donations na podrobniji smo način objasnili zakonski i socio-ekonomski okvir koji se odnosi na pitanje doniranja hrane u Hrvatskoj i Europskoj uniji. Novi je Pravilnik o doniranju hrane i hrane za životinje definirao detaljne uvjete, kriterije i načine doniranja hrane i hrane za životinje, uvjete koje posrednik mora ispunjavati u doniranju hrane i hrane za životinje te sadržaj i način vođenja Registra posrednika.
Unatoč tome što je novi Pravilnik zadao za cilj rješenje cjelokupnoga problema kada je riječ o pitanju doniranja hrane, mnogi od njih se ipak nisu izbjegli te nisu uspjeli biti rješeni sa zakonodavne strane. Jedan od zasigurno najvidljivijih društvenih problema jest porast broja socijalnih samoposluga koje zaprimaju doniranju hranu.
Što su socijalne samoposluge?
Socijalne samoposluge su vrste samoposluga koje prikupljaju, skladište te distribuiraju doniranu hranu i ostale potrepštine osobama s vrlo niskim socijalnim statusom.
Procijenjeno je kako Hrvatska godišnje baci više od 90 kilograma hrane po stanovniku. Nizak životni standard i negativni ekonomski uvjeti utjecali su na porast broja socijalnih samoposluga koje su nerijetko jedina opcija osobama bez ili s vrlo niskim primanjima.
Više o ovoj te drugim temama možete čitati na službenome blogu projekta.