Hi4CSR projekti Archives - IDOP

DOP vodič o implementaciji EU DOP direktiva

admin — Thu, 02 Dec 2021 12:44:39 +0000

DOP Vodič rezultat je zajedničke suradnje 8 partnera iz 6 europskih zemalja, među kojima je i IDOP partner, a čiji je cilj na praktičan način predstaviti trenutne statuse, provedbu i primjere najbolje prakse EU direktiva na području DOP-a.

Vodič je namijenjen predstavnicima poduzeća svih veličina, donositeljima odluka, istraživačima, stručnjacima za DOP, studenatima i svih koji su zainteresirani za društvenu odgovornost i održivost poduzeća.

U projektu Hi4CSR održane su četiri petodnevne obrazovne aktivnosti (Zagreb, Berlin, Brisel i Bratislava) na kojima je sudjelovalo više od 20 predstavnika poduzeća i donositelja odluka, objavljeno je više od 130 članaka na blogu projekta, više od 120 vijesti u hrvatskim i europskim medijima, a doseg osoba putem različitih komunikacijskih kanala iznosio je otprilike 30 000 ljudi mjesečno.

DOP Vodič na sedam jezika možete pronaći u nastavku:

• DOP Vodič (Hrvatska verzija)

• CSR Guide (Engleska verzija)

• Le Guide RSE (Francuska verzija)

• Guida RSI (Talijanska verzija)

• Broschüre der sozialen Unternehmensverantwortung (Njemačka verzija)

• Vodič po družbeni odgovornosti (Slovenska verzija)

• Príručka zodpovedného podnikania (Slovačka verzija)

The post DOP vodič o implementaciji EU DOP direktiva appeared first on IDOP.

Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom

Lucija — Sat, 27 Nov 2021 08:40:32 +0000

Od 2015. godine svi poslodavci u Hrvatskoj koji zapošljavanju najmanje 20 radnika dužni su zaposliti određen broj osoba s invaliditetom, dakako, ovisno o cjelokupnom broju zaposlenih te djelatnostima koje se obavljaju unutar poduzeća. Od spomenute obveze izuzeta su diplomatska i konzularna predstavništva te integrativne i zaštitne radionice. Kako je navedeno u samome dokumentu, ovim izmjenama i dopunama Zakona predlaže se iz obveze kvotnog zapošljavanja izuzeti i predstavništva stranih osoba s obzirom da ista nemaju status pravne osobe te su sastavni dio strane osobe-osnivača sa sjedištem u zemljama koje nisu članice Europske unije, odnosno Europskog gospodarskog prostora, a radnici imaju ugovor o radu s matičnom pravnom osobom u inozemstvu.

U RH zapošljavanje osoba s invaliditetom regulirano je Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom koji razlikuje zapošljavanje pod općim uvjetima i zapošljavanje pod posebnim uvjetima. U Hrvatskoj je brojka nezaposlenih dosegnula 400.000, stoga će ulaganje u društveno odgovorno poslovanje, prvenstveno putem spomenutoga Zakona koji bi od 1. siječnja 2015. godine trebao osigurati zapošljavanje 40.000 invalidnih osoba, mnogima zasigurno donijeti jedinu preostalu mogućnost za uspostavljanjem radnoga odnosa.

Prema Zakonu poslodavci obvezu kvotnoga zapošljavanja osoba s invaliditetom mogu ispuniti na sljedećih nekoliko načina:

primanjem na praksu učenika s teškoćama u razvoju,
studenata s invaliditetom ili rehabilitanata,
zapošljavanjem studenata s invaliditetom temeljem ugovora o djelu redovitog studenta,
primanjem osoba s invaliditetom na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa,
stipendiranjem redovnog obrazovanja osoba s invaliditetom,
sklapanjem ugovora o poslovnoj suradnji s osobom s invaliditetom koja se samozapošljava

Kako bi mjera u potpunosti bila provediva, odnosno kako bi se njezino neprovođenje pravilno sankcioniralo, poslodavci koji ne ispune kvotu niti zapošljavanjem niti na zamjenski način, bit će obvezni plaćati novčanu naknadu u iznosu od 30% minimalne plaće za svaku osobu s invaliditetom koju su bili dužni zaposliti. Odnosno, tko ima 20 zaposlenih, a na ovaj ili onaj način ne zaposli osobu s invaliditetom, plaćat će kaznu od 30 posto minimalne plaće. Drugim riječima, tko ne zaposli osobu s invaliditetom, mjesečno će u prosjeku plaćati nešto veću kaznu od 900 kuna. Člankom 41. Zakona utvrđena je novčana kazna od 5.000,00 do 30.000,00 kuna za poslodavca ako prilikom zapošljavanja ne da prednost osobi s invaliditetom u okviru kvote ili ako je obveznik novčane naknade, odnosno ako ne obračuna i ne uplati naknadu u propisanome roku.

Kako će se točno pratiti provođenje mjere, još uvijek nije razrađeno, kao niti posebni pravilnici koji će utvrđivati koje to poslove mogu, a koje ne mogu obavljati osobe s invaliditetom.

U studiji koja je objavljena unutar Programa Europske unije za Hrvatsku ‘IPA Komponenta IV – Razvoj ljudskih potencijala’, prema rezultatima i odgovorima poslodavaca koji su sudjelovali u Nagradi za poslodavca godine za osobe s invaliditetom 2008. godine, zaključuje se kako u najvećoj mjeri smatraju sljedeće:

Osobe s invaliditetom nisu nužno manje produktivne
Na bolovanje i druge razloge izbivanja s posla osobe s invaliditetom troše približno jednako vremena kao i ostali
Osobe s invaliditetom normalno se uklapaju u radnu sredinu, odnosno s tim nemaju problema
Uklanjanje barijera za njihovo zapošljavanje nije pretjerano skupo
Radnici s invaliditetom su pouzdani radnici
Radnici s invaliditetom trude se dostići i veću razinu produktivnosti nego ostali zaposlenici
Radnici s invaliditetom zahtijevaju podršku kolega koliko i svi ostali radnici

Ukoliko pravilno bude provedena, ova će mjera za hrvatsko gospodarstvo označiti napredak u sasvim novome smjeru. Međutim, prema Studiji isplativosti profesionalne rehabilitacije u RH Fonda za profesionalnu rehabilitaciju, moguće prepreke ili problemi u provođenju Zakona kojima treba pristupiti su sljedeći:

nepostojanje (ili nedostupnost) organiziranog obrazovanja, osposobljavanja i rehabilitacije
neprilagođenost radnih mjesta i/ili postojanje arhitektonskih barijera
stavovi poslodavaca u pogledu produktivnosti i zapošljivosti osoba s invaliditetom.

Sljedeći video-isječak zorno prikazuje koliko je u ovoj raspravi važan pristup koji objedinjuje širi pogled na cjelokupan problem. Isto tako, u nastavku ćemo teksta putem primjera dobrih praksi hrvatskih poslodavaca objasniti pozitivne strane zapošljavanja osoba s invaliditetom. Naime, osobe s invaliditetom u itekakvoj su mogućnosti izvrsno obavljati različite poslove ukoliko im je radna okolina prilagođena te ukoliko im je pružena odgovarajuća edukacija, upravo kao i njihovim suradnicima.

Primjeri zakona o profesionalnoj rehabilitaciji u Europi

Usporedbe radi, ključno je napomenuti kako zbog ove vrste zakona 9 od 10 organizacija u Europi zapošljava osobe s invaliditetom. Odnosno, ovaj je zakon u Belgiji stupio na snagu 1987. godine, u Španjolskoj 1993., Italiji 2003., Irskoj i Nizozemskoj 2004., Grčkoj 2005., a u Njemačkoj 2006. godine. Kao vrlo dobar primjer programa koji je uspješno proveo ovaj zakon, možemo navesti austrijski BBRZ; naime, riječ je o programu koji se temelji na širokom pojmu rehabilitacije, pri čemu se osobama s invaliditetom nastoji pomoći kako bi usprkos zdravstvenim ili funkcionalnim oštećenjima mogle aktivno sudjelovati u društvenom životu te uspješno ispunjavati obiteljske, radne i društvene obveze.

Društveno odgovorno poslovanje u Hrvatskoj

U ovoj je raspravi važno napomenuti kako su mnogi hrvatski poslodavci samoinicijativno krenuli poticati promjene i prije petnaestak godina, u jednoj se mjeri niti ne nadajući pojavi ovakvih ili sličnih mjera u bližoj budućnosti.

Dm-drogerie markt d.o.o. jedno od prvih poduzeća u Hrvatskoj i regiji koje je još 2002. godine započelo zapošljavanje osoba s invaliditetom. Vlasnici ovog poduzeća, vođeni željom za stvaranjem radnoga okruženja koje će naglasak stavljati na društveno odgovorno poslovanje, danas u njemu zapošljavaju 24 osobe s različitim stupnjem invaliditeta.
Pliva, Zvijezda d. d., AB dizajn d.o.o., Coca Cola Hrvatska, Erste Banka, Otto Bock Adria d.o.o., Iskon d. d. tek su samo neka od poduzeća koja su sredinom prošloga desetljeća započela sa zapošljavanjem osoba s invaliditetom i osoba koje posjeduju neki oblik tjelesnih poteškoća.

Uz etičku dimenziju i pružanje jednakih prilika svima, važno je spomenuti kako su osobe s tjelesnim oštećenjima, prema riječima brojnih poslodavaca, jednako sposobne obavljati zadatke kao i „zdravi“ pojedinci te se nerijetko događaju situacije u kojima pokazuju bolje rezultate te osjećaju veću motiviranost iz jednostavnoga razloga što u svakodnevnome životu nemaju ostvarene „normalne prilike“. Ova će poduzeća, mnogi se nadaju, svojim dobrim praksama zasigurno olakšati kreiranje gore spomenutoga pravilnika kako bi sama radna mjesta naposljetku u potpunosti odgovarala mogućnostima i potrebama samih zaposlenika.

Možemo zaključiti kako je potrebno sveobuhvatno razvijanje buduće politike zapošljavanja osoba s invaliditetom, kao i kvalitetno unaprjeđivanje programa njihove edukacije. Jedino na taj način možemo graditi društvo u kojem su svi pojedinci jednako integrirani u tržište rada te u jednakoj mjeri ostvaruju pravo na sâm rad.

Kako zapošljavanje osoba s invaliditetom može predstavljati izvor inovacije za poduzeće te postizanje konkurentske prednosti, možete pogledati na filmu ispod.

The post Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom appeared first on IDOP.

Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom prema smjernicama EU-a

Lucija — Sat, 27 Nov 2021 08:27:55 +0000

Pristupivši u Europsku uniju, Republika Hrvatska preuzela je obvezu do kraja 2018. godine uspostaviti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom prema smjernicama EU-a. Ova činjenica znači kako će RH do kraja 2018. godine morati uvesti primarnu selekciju, saniranje i usklađivanje svih postojećih odlagališta otpada, izgradnju određenoga broja centara za gospodarenje otpadom te pretovarnih stanica. U suprotnome, ukoliko ne izvrši preuzete obveze, očekuju je sankcije zbog nepoštivanja zakonodavnog okvira.

Zbog navedenoga, posljednje je dvije godine gospodarenje otpadom postalo izuzetno važnom temom, osobito uzevši u obzir brojne promjene nastale nakon izmjene Zakona o gospodarenju otpadom.

Kako bi se ostvarili ciljevi prije zadanoga roka, u Hrvatskoj je u punom jeku plan izgradnje čak trinaest centara za gospodarenje otpadom. Izgradnja prva dva centra, Marišćine i Kaštijuna, započela je još 2014. godine, dok su krajem prethodne godine podnijeti zahtijevi za financiranje još šest centara od strane EU-a.

Trenutno, za izgradnju centara osigurano je 5 milijardi kuna, od čega će 3,2 milijardi eura biti osigurano iz bespovratnih sredstva EU-a. Nadalje, uzveši u obzir kako je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirao brojne projekte izgradnje mobilnih jedinica, reciklažnih dvorišta i komunalne opreme u vrijednosti od 400 milijuna kuna, sigurno je kako se trendovi mijenjaju te kako Hrvatska polagano, no sigurno, korača prema održivijim načinima rada i djelovanja.

U međuvremenu, Europska je unija krajem prošle godine usvojila Paket o kružnom gospodarstvu koji vidi brojne mogućnosti u novome korištenju otpada te je najavila ulaganja od 24 milijardi eura u poduzetničke projekte koji se okreću kružnim modelima. Upravo će ovaj Paket i Hrvatska morati primijeniti do 2030. godine. S obzirom na usvojeni Paket, Hrvatska će morati nanovo razmotriti koncept gospodarenja otpadom kako bi svih budućih trinaest centara za gospodarenje otpadom djelovalo u skladu s Paketom, o čemu redovito izvještava Ministarstvo zaštite okoliša i prirode.

The post Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom prema smjernicama EU-a appeared first on IDOP.

Okvirna Direktiva o vodama

Lucija — Fri, 26 Nov 2021 15:14:43 +0000

Okvirna Direktiva o vodama

Stvaranje zajedničkog zakonodavstva o vodi bio je jedan od glavnih političkih izazova Europske unije još od 1970-ih godina. Ključni koraci koji su doveli do trenutne direktive mogu se podijeliti u dva razdoblja:

“Prvi val” direktiva u 1970-ima i 1980-ima uglavnom se usredotočio na standarde kvalitete za određene vrste voda. Tako je Direktiva 76/160/EEZ o vodi za kupanje dovela do drastičnih poboljšanja kvalitete vode za kupanje diljem Europe, a Direktiva 80/778/EEZ o vodi za piće osigurala je visok standard kvalitete pitke vode.
“Drugi val” europskog vodnog zakonodavstva u 1990-ima bavio se ključnim izvorima onečišćenja (otpadnim vodama, vodom iz poljoprivrede i velikih industrija) s Direktivama o pročišćavanju gradskih otpadnih voda (91/271/EEZ), nitratima (91/676/EEZ) i o cjelovitom sprečavanju onečišćenja (96/61/EZ). Postojala je sve veća potreba za sveobuhvatnim vodnim zakonodavstvom Europske unije, međutim trebalo je proći još deset godina za objavu prvog prijedloga nove direktive. Nakon intenzivnog i složenog procesa suodlučivanja, Okvirna direktiva o vodama (2000/60/EZ) stupila je na snagu 2000. godine. Ova Direktiva je uspostavila okvir za djelovanje Europske unije u području vodne politike, pojednostavila europsko vodno zakonodavstvo i proširila opseg zaštite voda.

Voda je ključni resurs za održivi razvoj europskog gospodarstva. Na razini politika Europske unije voda je važan dio agende o rastu, zapošljavanju i ulaganju, ne samo zato što svi gospodarski sektori trebaju vodu za svoje aktivnosti, nego i zato što vodni sektor izravno uključuje 9000 malih i srednjih poduzeća i gotovo 600.000 radnih mjesta samo u vodoopskrbi, kako stoji u Priopćenju Komisije.

U Europi su glavni korisnici vode energetski sektor (44%), poljoprivreda (24%), javna vodoopskrba (21%) te industrijski i uslužni sektor (11%), a predviđa se da će njihova potražnja za vodom i dalje rasti.

Vodna politika na razini Unije regulirana je Okvirnom direktivom o vodama, koja je uspostavila pravni okvir za zaštitu i obnovu čiste vode diljem Europe te njenu dugoročnu i održivu uporabu. Cilj joj je osigurati pristup kvalitetnoj vodi u dovoljnoj količini za sve europske građane i osigurati dobro stanje tj. zdrav ekosustav i nisku razinu kemijskog onečišćenja svih vodenih cjelina u Europi.

U želji da se osigura odgovorno korištenje vode od strane pojedinaca i poduzeća, Direktivom su uvedena neka inovativna načela u upravljanju vodama kao što je javna participacija u planiranju voda i određivanju cijena vode. Određivanje odgovarajuće cijene vode tu je posebno važno jer djeluje kao poticaj za održivo korištenje vodnih resursa.

Države članice su dužne osigurati da cijena vode koja se naplaćuje potrošačima odražava njenu stvarnu vrijednost u skladu s načelima “onečišćivač plaća” i “korisnik plaća”. Potrošači vode, kao što je industrija, poljoprivrednici i kućanstva, trebaju platiti puni trošak vodnih usluga koje koriste. Cijena vode trebala bi biti poticaj za učinkovitije korištenje vode i ublažiti probleme prekomjerne potrošnje, nestašice vode i suše.

Od usvajanja Direktive 2000. godine, pritisci na vodu su se dramatično povećali. Pored okolišnih pritisaka kao što su poplave i suše, povećavaju se i pritisci na vodu iz poljoprivrede, industrije, proizvodnje energije, prometa, turizma i drugih sektora. Predviđa se da će potražnja za vodom iz svih sektora u Europskoj uniji porasti do 16% do 2030. godine, uz dodatan pritisak zbog klimatskih promjena. Iako se općenito smatra da Europa ima dovoljno vodnih resursa, nestašica vode sve je češći fenomen u nekim regijama.

Primjeri dobre prakse

Burberry, Ujedinjeno Kraljevstvo

Burberry je luksuzna britanska modna kuća koja se bavi proizvodnjom odjeće i modnih dodataka. Iako sektor luksuznih dobara dosada nije bio previše poznat po svojoj društvenoj odgovornosti i posvećenosti održivom razvoju, Burberry je poduzeo prve korake u pravom smjeru. Greenpeace je nedavno istaknuo Burberry kao pozitivan primjer u sklopu svoje Detox Catwalk kampanje, koja zahtijeva od poduzeća iz modne industrije da smanje onečišćenje voda, prestanu s ispuštanjem opasnih kemikalija te osiguraju od svojih dobavljača transparentnost u pogledu utjecaja njihovih proizvodnih procesa na okoliš. To će osigurati prelazak na čistiju proizvodnju tekstilnih proizvoda do 2020. godine. Potaknut time, Burberry je postavio standarde i smjernice svojim dobavljačima o ovim pitanjima, a kao rezultat 80% njihovih dobavljača je objavilo svoje podatke o opasnim kemikalijama. Burberry time podiže razinu svijesti unutar modne i tekstilne industrije, koje tradicionalno imaju veliki negativan utjecaj na vodne resurse, da preuzmu svoj dio odgovornosti prema društvu i okolišu.

Freewa, Hrvatska

Freewa je hrvatski startup osnovan 2016. godine s ciljem veće dostupnosti pitke vode i očuvanja okoliša. Riječ je o web platformi i mobilnoj aplikaciji za mapiranje lokacija s besplatnom pitkom vodom u cijelome svijetu te boci za vodu od ekoloških materijala – stakla i reciklirane PET ambalaže. Svaki dio boce je proizveden u Hrvatskoj, što stimulira lokalno gospodarstvo i održivu ekološku proizvodnju. Dok staklena Freewa boca pomaže smanjenju količine plastične ambalaže, aplikacija pomaže u brzom i lakom pronalaženju izvora pitke vode. Preuzimanjem besplatne Freewa aplikacije svatko može označiti slobodne izvore pitke vode, uploadati ih i tako ih učiniti dostupnima svima, ali i napuniti svoju Freewa bocu na nekom od dostupnih izvora.

The post Okvirna Direktiva o vodama appeared first on IDOP.

Zakon o računovodstvu i Direktiva 2014/95/EU

Lucija — Fri, 26 Nov 2021 15:01:17 +0000

Zakonom o računovodstvu (NN 120/16) želi se povećati transparentnost velikih, te konkurentnost malih i srednjih poduzetnika. Zbog toga određeni veliki poduzetnici uz financijske izvještaje trebaju objavljivati i ostale izvještaje koji sadržavaju nefinancijske informacije. Stoga od 1. siječnja 2017. ili tijekom kalendarske 2017. godine izvještavanje nefinancijskih informacija postaje mnogo detaljnije, o čemu posebno govori Direktiva 2014/95/EU.

Europska unija pod objavljivanjem nefinancijskih informacija podrazumijeva informacije o utjecaju poduzeća na okoliš i društvo te sadrži informacije koje se odnose barem na (Direktiva 2014/95/EU, čl. 1.):

• okolišna,

• socijalna i kadrovska pitanja

• te pitanja u vezi s poštovanjem ljudskih prava, borbom protiv korupcije i podmićivanjem

Kako bi se poboljšala dosljednost i usporedivost nefinancijskih izvještaja koja se objavljuju diljem Unije, ovi izvještaji bi trebali sadržavati poduzete mjere o:

Grafički prikaz godišnjih izvještaja određenih velikih poduzetnika i grupa

Nefinancijski izvještaj (eng. Non-financial statement) i Konsolidirani nefinancijski izvještaj

Određena velika poduzeća i grupe od javnog interesa u svoje izvješće poslovodstva ili kao zasebno izvješće uključuju nefinancijsko izvješće koje sadržava informacije u mjeri nužnoj za razumijevanje razvoja, poslovnih rezultata i položaja poduzeća te učinka njegovih aktivnosti koje se odnose barem na okolišna, socijalna i kadrovska pitanja, poštovanje ljudskih prava, borbu protiv korupcije i pitanja u vezi s podmićivanjem, uključujući (Direktiva 2014/95/EU, članak 19.a):

(a) kratak opis poslovnog modela poduzeća;
(b) opis politika poduzeća u vezi s tim pitanjima, uključujući postupke temeljite analize koji se provode;
(c) rezultate tih mjera;
(d) osnovne rizike povezane s tim pitanjima koji se odnose na poslovanje poduzeća, uključujući, kad je to relevantno i razmjerno, njegove poslovne odnose, proizvode ili usluge koji mogu prouzročiti negativne učinke na tim područjima, te način na koji poduzeće upravlja tim rizicima;
(e) nefinancijske ključne pokazatelje uspješnosti važne za određeno poslovanje.

Poduzetnici prilikom sastavljanja i izvještavanja nefinancijskih informacija mogu koristiti priznate okvire poput:

Sustav za upravljanje okolišem i neovisno ocjenjivanje (EMAS)
Globalni sporazum Ujedinjenih naroda (UN) Vodeća načela o poduzetništvu i ljudskim pravima za provedbu okvirnog programa UN-a „Zaštita, poštovanje i pomoć”
Smjernice za multinacionalna društva Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD)
Norma (ISO) 26000
ILO Tripartitna deklaracija
Smjernice Globalna inicijativa za izvještavanje (GRI).

Više o pojedinim nefinancijskim izvještajima pročitajte u novom RRIF časopisu broj 12/15.

The post Zakon o računovodstvu i Direktiva 2014/95/EU appeared first on IDOP.

Europska komisija objavila je nova pravila za povećanje porezne transparentnosti poduzeća

Lucija — Fri, 26 Nov 2021 14:42:54 +0000

Dana 12. travnja 2016. godine, Europska komisija pokrenula je novi zakonski prijedlog o javnom objavljivanju poreznih podataka multinacionalnih kompanija. Kao rezultat prijedloga, velike multinacionalne tvrtke koje posluju unutar granica EU-a, a imaju godišnji promet od preko 750 milijuna eura, bit će prisiljene redovito objavljivati podatke o prihodima te shodno tome koliki plaćaju porez. Ovaj se prijedlog odnosi na svih 28 zemalja članica, bez iznimke.

Također, ovaj prijedlog funkcionira kao amandman na Računovodstvenu direktivu kojoj je cilj osigurati da velika poduzeća u prostoru EU-a redovito i transparetno objavljuju podatke o dobiti i porezu.

Ova je inicijativa dio trenutnih stremljenja EU-a u borbi protiv izbjegavanja plaćanja poreza velikih poduzeća te agresivnog planiranja poreza, što je označeno kao politički prioritet od strane Junckerove komisije. Europska je komisija izjavila kako će svi objavljeni podaci biti dostupni pet godina te je prijedlog uređen tako da štiti povjerljive poslovne informacije.

Smatra se kako će provedba ovoga prijedloga omogućiti građanima diljem Unije mnogo veća znanja kada je riječ o ponašanju tvrtki vezanom za plaćanje poreza, potičući ih da pravilno i transparetno plaćaju poreze u području u kojem posluju.

The post Europska komisija objavila je nova pravila za povećanje porezne transparentnosti poduzeća appeared first on IDOP.

EU plan poreza na dobit

Lucija — Fri, 26 Nov 2021 14:31:23 +0000

Skandal nakon otkrića Rajskih dokumenata u studenom 2017. godine je pokazao da još uvijek postoji mnogo nejasnoća koje okružuju porez na dobit u Europi. Uz Rajske dokumente koji su otkrili veze između poreznih utočišta i više od 100 multinacionalnih korporacija, nedavne skandale pranja novca u Danskoj, Estoniji i Latviji, te porezne skandale koji su posljednjih godina pogodili Europu, jedno je očito: postoji rastuća potreba za boljom regulacijom poreza na dobit u Europi.

Zajedničku konsolidiranu osnovicu poreza na dobit (CCCTB), sastavni dio EU plana poreza na dobit, odobrio je 21. travnja 2018 odbor Europskog parlamenta za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON). Zasebna, komplementarna mjeru koja stvara temelje za usklađeni sustav poreza na dobit – Zajednička osnovica poreza na dobit – je također bila odobrena na isti dan. Ove nove mjere nastoje stvoriti jedinstven, jasan i pravedan EU režim poreza na dobit, tj. porezni sustav koji je pogodniji za današnje digitalno i svjetsko gospodarstvo.

Prijedlozi uključuju mjerila za utvrđivanje ima li tvrtka digitalnu prisutnost u državi članici EU koja bi mogla biti odgovorna za oporezivanje čak i ako nema stalno mjesto poslovanja u toj zemlji. ECON poziva Europsku komisiju da prati tehničke standarde za korisnike, digitalne ugovore i količinu prikupljenog digitalnog sadržaja koji tvrtka koristi za potrebe pretraživanja podataka, što bi trebalo pružiti jasniju sliku o tome gdje tvrtka generira svoju dobit i gdje bi se trebalo oporezivati. Osobni podaci su nematerijalna, ali vrlo vrijedna imovina za mnoge današnje tvrtke, no oni se trenutno ne uzimaju u obzir prilikom izračuna poreznih obveza kompanija.

Također, prijedlozi zahtijevaju usklađeni sustav oporezivanja na dobit, što znači da će tvrtke trebati izračunati svoje porezne račune zbrajanjem dobiti i gubitaka svojih konstitutivnih tvrtki u svim državama članicama EU. Porezna dobit bi tada bila dodijeljena svakoj državi članici u kojoj tvrtka djeluje prema formuli za dijeljenje utemeljenoj na prodaji, imovini i radu, kao i njihovoj upotrebi osobnih podataka. Cilj je ukloniti trenutnu praksu tvrtki prebacivanja svojih poreznih osnovica u nisko porezne jurisdikcije.

Kada prijedlozi stupe na snagu, jedinstveni skup poreznih pravila će biti primijenjen u svim državama članicama. Tvrtke se više ne bi trebale nositi s 28 različitih skupova nacionalnih pravila te bi također i bile odgovorne jednoj poreznoj upravi.

Iako još uvijek postoje otvorena pitanja, ovi su prijedlozi definitivno korak u pravom smjeru za dostavljanje porezne pravde diljem EU.

Autor: Ivan Petarčić / RRiF-plus d.o.o.

Izvor: hi4csr.com

The post EU plan poreza na dobit appeared first on IDOP.

Doniranje hrane u Hrvatskoj i Europskoj uniji

Lucija — Tue, 23 Nov 2021 13:49:13 +0000

Hrvatska godišnje baci 400.000 tona hrane. Prema Općem zakonu o hrani i zakonodavstvu o higijeni hrane na doniranu hranu ne plaća se PDV.

Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinima doniranja hrane i hrane za životinje

Dana 1. studenoga 2015. godine hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede donijelo je Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinima doniranja hrane i hrane za životinje koji propisuje detaljne uvjete, kriterije i načine doniranja hrane i hrane za životinje, uvjete koje posrednik mora ispunjavati u doniranju hrane i hrane za životinje te sadržaj i način vođenja Registra posrednika.

Ovaj se Pravilnik oslanja na Zakon o hrani i Zakon o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima za hranu. Također, u procesu doniranja hrane posrednici i donatori se moraju pridržavati pravila navedenih u uredbi EC No. 178/2002 te općih zahtjeva koji se odnose na higijenu hrane propisanih u uredbi EC 852/20042 ili uredbi EC No. 183/20053.

Unatoč činjenici kako na području Europske unije ne postoji jedna krovna direktiva koja se odnosi na pitanje doniranja hrane, već je na nacionalnim zakonodavstvima implementirati pojedinačne uredbe, važno je istaknuti Direktivu 2008/98/CE koja se odnosi na pitanje otpada u EU te postavlja osnovne pojmove i definicije koji se odnose na upravljanje otpadom i recikliranje.

Prije spomenutih izmjena hrvatska su poduzeća na doniranu hranu morala plaćati PDV, stoga im je do objave novoga Pravilnika bilo mnogo isplativije bacati hranu nego je donirati.

Ključni problemi

Iako promjene jesu stupile na snagu, važno je istaknuti nekoliko ključnih problema:

Ne postoji nikakav oblik sankcija prema poduzećima koja i dalje nastavljaju bacati hranu.
Uvjeti koje Pravilnik postavlja pred donatora poslovna su tajna poduzeća stoga te podatke ne mogu upisivati u dokumentaciju o donaciji koju su obvezni isporučiti posrednicima.
Prisutan je kompliciran i zahtjevan administrativan aparat, kako za posrednike, tako i za donatore.
Kako bi udruga mogla postati posrednikom, potrebna je prethodna prijava u Registar posrednika. Posrednici mogu biti jedino udruge humanitarnog karaktera.

Primjeri dobre prakse

Iako je Hrvatska tek na putu učenja od inozemnih primjera dobrih praksi, nužno je jednako obrazovanje svih dionika, odnosno:

Obrazovanje poduzeća o korporativnoj filantropiji i važnosti doniranja.
Sustavno informiranje donatora o novim poticajima za doniranje.
Izrada zakonodavnog okvira koji će vršiti određeni pritisak na poduzeća koja nastavljaju bacati hranu.
Obrazovanje potrošača o smanjenju količine bačene hrane te natpisima poput ”najbolje upotrijebiti do”

Porast broja socijalnih samoposluga u Hrvatskoj

U tekstu Culture of food donations na podrobniji smo način objasnili zakonski i socio-ekonomski okvir koji se odnosi na pitanje doniranja hrane u Hrvatskoj i Europskoj uniji. Novi je Pravilnik o doniranju hrane i hrane za životinje definirao detaljne uvjete, kriterije i načine doniranja hrane i hrane za životinje, uvjete koje posrednik mora ispunjavati u doniranju hrane i hrane za životinje te sadržaj i način vođenja Registra posrednika.

Unatoč tome što je novi Pravilnik zadao za cilj rješenje cjelokupnoga problema kada je riječ o pitanju doniranja hrane, mnogi od njih se ipak nisu izbjegli te nisu uspjeli biti rješeni sa zakonodavne strane. Jedan od zasigurno najvidljivijih društvenih problema jest porast broja socijalnih samoposluga koje zaprimaju doniranju hranu.

Što su socijalne samoposluge?

Socijalne samoposluge su vrste samoposluga koje prikupljaju, skladište te distribuiraju doniranu hranu i ostale potrepštine osobama s vrlo niskim socijalnim statusom.

Procijenjeno je kako Hrvatska godišnje baci više od 90 kilograma hrane po stanovniku. Nizak životni standard i negativni ekonomski uvjeti utjecali su na porast broja socijalnih samoposluga koje su nerijetko jedina opcija osobama bez ili s vrlo niskim primanjima.

Više o ovoj te drugim temama možete čitati na službenome blogu projekta.

The post Doniranje hrane u Hrvatskoj i Europskoj uniji appeared first on IDOP.

Primjeri dobre prakse DOP direktiva

Lucija — Mon, 22 Nov 2021 12:11:43 +0000

U fokusu projekta, Provedba DOP Direktiva u zemljama EU, su šest Direktiva iz područja društveno odgovornog poslovanja vezanih uz nefinancijsko izvještavanje, eko-oznake, doniranje hrane, zapošljavanje osoba s invaliditetom, poticanje obrade korištenih materijala i europsko vodno zakonodavstvo. Projektni konzorcij se sastao kako bi diskutirali o ovim temama.

Okupili smo stručnjake iz raznih područja kako bi izdvojili primjere dobrih praksi implementacije DOP direktiva.

Eko-oznake

Eko-oznake koristan su alat koji prikazuje održivost proizvoda. One informiraju potrošaće o učincima koje proizvodi ili usluge imaju na okoliš u fazi proizvodnje, potrošnje i otpada.

O problematici eko-oznaka raspravljali smo s profesorom Angelo Russo-om sa Sveučilišta LUM te s Massimo LaBruna, talijanskim poduzetnikom u području zelenih tehnologija.O

Zapošljavanje osoba s invaliditetom

Oko 80 milijuna ljudi u EU-u u određenoj je mjeri pogođeno invaliditetom. Njihovo ravnopravno sudjelovanje i aktivna uloga u društvu, može pridonijeti osiguravanju pametnog, održivog i uključivog rasta.

Polona Ajdnik Benić iz slovenskog Mercator IP-a, održala je predavanje o pitanju zapošljavanja osoba s invaliditetom, a razgovarali smo i o zakonodavnom okviru vezanom za sustave doniranja hrane u zemljama članicama.

Doniranje hrane

Temu zakonodavnog okvira vezanog uz sustave doniranja hrane u zemljama partnerima te rastući problem otpada od hrane predstavio nam je Dario Adamic kroz uspješan dugogodišnji projekt Homeless Veggie Dinner koji kombinira volontiranje, smanjenje rasipanja hrane i integraciju marginaliziranih pripadnika društva u lokalnu zajednicu.

Na edukaciji su sudjelovale i dvije gošće, odnosno gospođa Natalija Knežević iz Ministarstva poljoprivrede te gospođa Kristina Klarić Rubčić iz Dukat d.d.-a. Obje su projektnom konzorciju prezentirale svoja iskustva iz perspektive zakonodavca i poduzetnika te time uvelike olakšale rad na budućem DOP vodiču.

Poticanje obrade korištenih materijala

Zahvaljujući gošćama iz Ministarstva okoliša, Sanji Radović Josić, te gospođi Valentini Kelbar iz Unije Nove d.o.o., projektnom konzorciju pružena su stručna znanja i potpun uvid u hrvatski nacionalni sustav kada je riječ o procesiranju korištenih materijala.

Posvetili smo se i inovacijama u procesiranju korištenih materijala i novim načinima zbrinjavanja otpada, što je uključilo i posjet EUREF-kampusu gdje se smjestile brojne kompanije, startupovi te inicijative za pametna i održiva rješenja. Malgorzata Olesiewicz iz kompanije Greencity Solutions predstavila je proizvod City Tree koji kombinirajući IoT tehnologiju sa prirodnim svojstvima mahovine u okviru inovativnog i održivog poslovnog modela služi pročišćavanju zraka u gradovima.

Julia Marczi iz projekta InfraLab Berlin pokazala je suradnju šest velikih njemačkih infrastrukturnih kompanija (BSR, BVG, BWB, GASAG, Vattenfall i Veolia) sa startupovima s ciljem da se pronađu pametna i održiva rješenja za urbane probleme. Simone Kellerhoff iz inicijative Material Mafia predstavila je nove načine recikliranja, upcyclinga i ostale metode kreativnog zbrinjavanja otpada, ali i pokazala važnost edukacije

Dr. Robert Gerlach iz konzultantske kuće mm1 održao je predavanje o održivim modelima i alatima poslovnog odlučivanja te upravljanja razvojem novih proizvoda.

Okvirna direktiva o vodama

U Europskoj komisiji, Generalnoj upravi za okoliš, sastali smo se s Karen Dalgaard-Sanning, zaduženu za implementaciju Okvirne direktive o vodama. Imali smo priliku saznati više o trenutnoj situaciji europskih DOP politika vezanih uz vodu, poteškoće u njihovoj provedbi, ulozi društvene odgovornosti poduzeća u održivom upravljanju vodom i sve važnijem pitanju ekonomske vrijednosti vode.

Posjetili smo i Parlamentarium pri Europskom parlamentu, gdje smo saznali više o povijesti EU, funkciji i razvoju njenih institucija te zakonodavnim procedurama u EU.

Nefinancijsko izvještavanje

Bruno Van Parys, zadužen za korporativnu održivost u kompaniji Solvay, održao je prezentaciju o održivom upravljanju portfeljem (SPM – sustainable protfolio management), alatu koji sustavno usmjerava portfelj kompanije prema boljem i održivijem poslovanju. Naglasio je rastuću važnost objavljivanja nefinancijskih informacija za kompanije, te nove trendove u izvještavanju kao što je uvođenje UN-ovih Globalnih ciljeva za održivi razvoj u izvješća o društvenoj odgovornosti i održivosti.

Konferencija Pontis Foundation

Na konferenciji, koju svake godine organizira Pontis Foundation, imali smo priliku učiti od istaknutih stručnjaka iz područja DOP-a i održivosti, pa je tako lord Michael Hastings iz kompanije KPMG International govorio o Ciljevima održivog razvoja kao izazovima ali i prilikama u budućem poslovanju. Karina Govindji iz Vodafone Grupe govorila je o različitosti kao o ključu uspjeha svake kompanije, a Michal Kissa iz Pontis Foundationa predstavio je istraživanje o javnoj percepciji društvene odgovornosti poduzeća u Slovačkoj.

Aaron Sherinian iz Aga Khan Development Networka i jedan od začetnika inicijative #GivingTuesday govorio je o novoj eri filantropije u globaliziranom svijetu. #GivingTuesday inicijativa predstavlja svjetski dan darivanja koji koristi potencijal društvenih mreža za okupljanje najrazličitijih partnera: neprofitnih organizacija, udruga civilnog društva, poduzetnika, korporacija i pojedinaca.

U drugom dijelu konferencije posvetili smo se i društvenim inovacijama i jačanju uloge civilnog sektora u području DOP-a. Radoslav Mizera iz kompanije Solved održao je predavanje o tehnološkim inovacijama u dizajnu, ekološki čistim tehnologijama i rješenjima za održivu energiju u gradovima. Zuzana Matúšová iz neprofitne organizacije Habitat for Humanity govorila je o različitim metodama fundraisinga i suradnje između poslovnog sektora i civilnog društva, a Anna Podlesná, Martina Kolesarová, Pavel Hrica i Jakub Šimek predstavili su Pontis Foundation te govorili korporativnoj filantropiji, korporativnom volontiranju, učinkovitom altruizmu i društvenom poduzetništvu.

Sve dodatne informacije o projektu pronađite na sljedećiem linku.

The post Primjeri dobre prakse DOP direktiva appeared first on IDOP.