Javite nam se
info@idop.hr

Okrugli stol: Inovacije u održivim gradovima, poduzećima i zajednicama za postizanje kružne ekonomije

Institut za društveno odgovorno poslovanje organizirao je okrugli stol pod nazivom “Inovacije u održivim gradovima, poduzećima i zajednicama za postizanje kružne ekonomije”.

Partner u organizaciji eventa bio je Zagrebački inovacijski centar – Zicer.

Više od 50% svjetskog stanovništva (3,5 milijarde) živi u gradovima, a procjenjuje se da bi se do 2030. godine taj broj mogao popeti na 60%. Gradovi zauzimaju samo 3% zemljine površine, a odgovorni su za 60-80% potrošnje energije i 75% emisije ugljičnog dioksida. Kako bi gradovi u budućnosti bili održivi i mogli se nositi s povećanjem broja građana, potrebno je kostantno raditi na inovacijama i dijalogu. Upravo su inovacije i dijalog bile teme okruglih stolova, na kojem su sudjelovali urbani poduzetnici, poduzeća, stručnjaci iz područja urbanog razvoja i urbane mobilnosti, članovi lokalne zajednice te organizacije civilnog društva.

Prvi okrugli stol: KAKO INOVACIJAMA STVORITI PAMETNE I DIGITALNE

Na prvom okruglom stolu pokušalo se odgovoriti na pitanje očekivanog napretka u znanosti i utjecaju na tehnologiju, društvo i okoliš.

M.Sc. Damir Medved, menadžer prodaje za nova poslovna područja u Ericssonu Nikola Tesla govorio je kako upravo tehnologija može pomoći u smanjenju nepovjerenja građana u institucije, a gradovi bi trebali razviti inovativne JPP-ove za smanjenje rizika i iskoristiti stručnost privatnog sektora.

Povijesni pregled razvoja poduzeća Apis IT-a prezentirao je Vlado Rendulić, član Uprave, te naglasio je kako podaci predstavljaju novu vrijednosnu imovinu koje je moguće upotrijebiti za prediktivnu i preskriptivnu analizu.

Projekt Communia predstavio je suosnivač Mario Gigović i time prezentirao kako blockchain predstavlja uspješnu tehnologiju kojom možemo riješiti mnoge društvene probleme kako bi postigli sigurnost, brzinu, transparentnost i povjerenje.

Dr.sc. Dubravka Jurlina Alibegović znanstvena savjetnica, predstojnica Odjela za regionalni razvoj i članica Upravnog vijeća Ekonomskog instituta, Zagreb prezentirala je provedeno istraživanje o pokazateljima pametnog grada i njihov utjecaj na održivo upravljanje u velikim hrvatskim gradovima.

Primjerom Zelena energetska zadruga, dr.sc. Stjepan Car prezentirao je potencijal razvoja lokalne zajednice kroz obnovljive izvore energije.

Drugi okrugli stol: DIJALOG S LOKALNOM ZAJEDNICOM ZA POSTIZANJE

Drugi okrugli stol pokušao je predvidjeti ulogu participacije građana u cilju postizanja kvalitetnijeg lokalnog odlučivanja i stvaranja održivog razvoja.

Projektom +Resilient direktno se utječe na probleme u zajednicama, na način da se spajaju društvene i digitalne inovacije i zajedno pružaju podršku formiranim klasterima (SVRC) gdje su od ključne važnosti otvorene baze podataka i informacije javnog sektora kako bi klasteri mogli što bolje i spremnije odgovoriti na društvene potrebe, rekla je Helga Može Glavan upraviteljica Zaklade za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva.


Tena Petrović i Sandra Vlašić suosnivačica 
Terra Hub Hrvatska iz EIT Climate-KIC Hub Hrvatska naglasile su kako društvene inovacije mogu stvoriti bolji grad kroz oblike poput civic crowdfunding ili crowdsourcing kampanja.

Ivana Rogulj iz DOOR-a navodi kako ključ uspješnosti javnih politika leži u transparentnosti postupaka i uključivanju šireg kruga dionika u sve korake procesa njihovog razvoja.

Dr.sc. Rafal Mrówka, izvanredni profesor na Warsaw School of Economics prezentirao je postupak razvoja održivog društva kroz digitalnu transformaciju – čiji uspjeh prvenstveno ovisi o tome kako njome društvo upravlja a ne samo na implementaciji nove tehnologije.

Thomas Farnell, stručnjak za politike visokog obrazovanja u Institutu za razvoj obrazovanja opisao je projet TEFCE kojim se evaluiraja društveni i ekonomski utjecaj organizacija visokog obrazovanja kroz suradnju s lokalnom zajednicom i društvenim inovacijama.

Treći stol: ZAŠTITA OKOLIŠA I

Što treba promijeniti u našem sustavu kako bismo postigli kružnu ekonomiju?

 

  • Koviljka Aškić navela je primjere gospodarenja otpadom iz portfelja svog poduzeća Eko Adria te naglasila kako još uvijek postoji jaz između strategija gospodarenja otpadom, planova i prakse na terenu.
  • Koliko je kompleksna tema ostvarivanje kružne ekonomije u velikim gradovima te koje napore i projekte ZGH provodi u cilju poboljšavanja sustava gospodatenja otpadom opisao je Bojan Ribić, rukovoditelj službe za posebne projekte i međunarodnu suradnju u Zagrebačkom holdingu podružnica Čistoća.
  • Željko Samodol, direktor Tetra Pak-a za Hrvatsku prezentirao je kako međunarodna kompanija u obiteljskom vlasništvu Tetra Pak, integrira održivost u svoje poslovanje uz izazov kako postići planiranu kružnu ekonomiju.
  • Azra Sulejmanpašić iz projekta Freewa najavila je nove poslovne planove kako Freewa bocu učiniti još kružnijom kako bi se u potpunosti zatvorila petlja kružne ekonomije.
  • Domagoj Vranješ, direktor poduzeća Vita projekt prezentirao je strategiju krajobraznog uređenja kao jedne od metoda planiranog razvoja nekog grada dobivenu kroz dijalog i detaljno istraživanje što predstavlja prvi korak u postizanju kružne ekonomije.
Kolačiće koristimo da bi vam osigurali najbolje iskustvo na našoj web stranici.