Institut za društveno odgovorno poslovanje organizirao je okrugli stol pod nazivom “Inovacije u održivim gradovima, poduzećima i zajednicama za postizanje kružne ekonomije”.
Partner u organizaciji eventa bio je Zagrebački inovacijski centar – Zicer.
Na prvom okruglom stolu pokušalo se odgovoriti na pitanje očekivanog napretka u znanosti i utjecaju na tehnologiju, društvo i okoliš.
M.Sc. Damir Medved, menadžer prodaje za nova poslovna područja u Ericssonu Nikola Tesla govorio je kako upravo tehnologija može pomoći u smanjenju nepovjerenja građana u institucije, a gradovi bi trebali razviti inovativne JPP-ove za smanjenje rizika i iskoristiti stručnost privatnog sektora.
Povijesni pregled razvoja poduzeća Apis IT-a prezentirao je Vlado Rendulić, član Uprave, te naglasio je kako podaci predstavljaju novu vrijednosnu imovinu koje je moguće upotrijebiti za prediktivnu i preskriptivnu analizu.
Projekt Communia predstavio je suosnivač Mario Gigović i time prezentirao kako blockchain predstavlja uspješnu tehnologiju kojom možemo riješiti mnoge društvene probleme kako bi postigli sigurnost, brzinu, transparentnost i povjerenje.
Dr.sc. Dubravka Jurlina Alibegović znanstvena savjetnica, predstojnica Odjela za regionalni razvoj i članica Upravnog vijeća Ekonomskog instituta, Zagreb prezentirala je provedeno istraživanje o pokazateljima pametnog grada i njihov utjecaj na održivo upravljanje u velikim hrvatskim gradovima.
Primjerom Zelena energetska zadruga, dr.sc. Stjepan Car prezentirao je potencijal razvoja lokalne zajednice kroz obnovljive izvore energije.
Drugi okrugli stol pokušao je predvidjeti ulogu participacije građana u cilju postizanja kvalitetnijeg lokalnog odlučivanja i stvaranja održivog razvoja.
Projektom +Resilient direktno se utječe na probleme u zajednicama, na način da se spajaju društvene i digitalne inovacije i zajedno pružaju podršku formiranim klasterima (SVRC) gdje su od ključne važnosti otvorene baze podataka i informacije javnog sektora kako bi klasteri mogli što bolje i spremnije odgovoriti na društvene potrebe, rekla je Helga Može Glavan upraviteljica Zaklade za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva.
Tena Petrović i Sandra Vlašić suosnivačica Terra Hub Hrvatska iz EIT Climate-KIC Hub Hrvatska naglasile su kako društvene inovacije mogu stvoriti bolji grad kroz oblike poput civic crowdfunding ili crowdsourcing kampanja.
Ivana Rogulj iz DOOR-a navodi kako ključ uspješnosti javnih politika leži u transparentnosti postupaka i uključivanju šireg kruga dionika u sve korake procesa njihovog razvoja.
Dr.sc. Rafal Mrówka, izvanredni profesor na Warsaw School of Economics prezentirao je postupak razvoja održivog društva kroz digitalnu transformaciju – čiji uspjeh prvenstveno ovisi o tome kako njome društvo upravlja a ne samo na implementaciji nove tehnologije.
Thomas Farnell, stručnjak za politike visokog obrazovanja u Institutu za razvoj obrazovanja opisao je projet TEFCE kojim se evaluiraja društveni i ekonomski utjecaj organizacija visokog obrazovanja kroz suradnju s lokalnom zajednicom i društvenim inovacijama.
Što treba promijeniti u našem sustavu kako bismo postigli kružnu ekonomiju?
- Koviljka Aškić navela je primjere gospodarenja otpadom iz portfelja svog poduzeća Eko Adria te naglasila kako još uvijek postoji jaz između strategija gospodarenja otpadom, planova i prakse na terenu.
- Koliko je kompleksna tema ostvarivanje kružne ekonomije u velikim gradovima te koje napore i projekte ZGH provodi u cilju poboljšavanja sustava gospodatenja otpadom opisao je Bojan Ribić, rukovoditelj službe za posebne projekte i međunarodnu suradnju u Zagrebačkom holdingu podružnica Čistoća.
- Željko Samodol, direktor Tetra Pak-a za Hrvatsku prezentirao je kako međunarodna kompanija u obiteljskom vlasništvu Tetra Pak, integrira održivost u svoje poslovanje uz izazov kako postići planiranu kružnu ekonomiju.
- Azra Sulejmanpašić iz projekta Freewa najavila je nove poslovne planove kako Freewa bocu učiniti još kružnijom kako bi se u potpunosti zatvorila petlja kružne ekonomije.
- Domagoj Vranješ, direktor poduzeća Vita projekt prezentirao je strategiju krajobraznog uređenja kao jedne od metoda planiranog razvoja nekog grada dobivenu kroz dijalog i detaljno istraživanje što predstavlja prvi korak u postizanju kružne ekonomije.
