Nefinancijsko izvješćivanje je od 01. siječnja 2017. godine prema Zakonu o računovodstvu (Narodne novine, br. 78/15, 120/16 i 116/18) postalo zakonska obveza određenim poslovnim entitetima za poslovnu godinu koja počinje 1. siječnja 2017. Dvije godine nakon inicijacije zakonske obveze u izradi Nacionalne studije o stanju nefinancijskog izvješćivanja u Hrvatskoj okupile su se organizacije iz poslovnog, javnog i civilnog sektora, kako bi determinirale stanje nefinancijskog izvješćivanja u Hrvatskoj u 2017. i 2018. godini i dale moguće preporuke za njegovo poboljšanje.
Ministarstvo financija, kao jedino tijelo u Hrvatskoj koje sukladno Zakonu o računovodstvu obavlja nadzor poduzeća o objavi nefinancijskog izvješća, zajedno je s partnerima Institutom za društveno odgovorno poslovanje, Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskom udrugom poslodavaca, Global Compact mreža Hrvatska, i PwC-om Hrvatska posljednjih 12 mjeseci aktivno prikupljao nefinancijske podatke i analizirao nefinancijske izvještaje objavljene u Hrvatskoj za 2017. i 2018. godinu.
Od ukupno 74 analizirana nefinancijska izvješća, većina poduzetnika je zadovoljila obvezu zakonski propisanog sadržaja poput: navedeni si ključni nefinancijski pokazatelji (87%), opisane su poslovne politika poduzetnika odnosa prema društvu i okolišu (92%) te rezultati tih politika (67%). Nasuprot tome, većina poduzetnika u izvještajima nije prepoznala obvezu postavljanja ciljeva (21%), te opisala dijalog s dionicima u procesu određivanja sadržaja (26%) te identificirala osnovne rizike od klimatskih i društvenih utjecaja (28%).
„Ovom studijom se postavila dijagnoza, a terapija ovisi o potrebama poduzetnika i njihovoj svjesnosti da je praksa nefinancijskog izvješćivanja zapravo za njihovo dobro i održivost. S rastom svijesti dionika, očekuje se će poduzetnici u narednom razdoblju sve veći naglasak stavljati na postavljanje ciljeva, materijalne teme i oblikovanje održivog poslovnog modela, s ciljem stvaranja dodane vrijednosti, pristupa kapitalu i ostvarivanje konkurentske prednosti,“ kazala je dr. sc. Nikolina Markota Vukić, suosnivačica i predsjednica Instituta za društveno odgovorno poslovanje (IDOP).
Ovom studijom analizirani su okviri i sadržaji nefinancijskih izvješća poduzetnika obveznika, kao i onih koji su izvješća objavili dobrovoljno. Analiza sadržaja nefinancijskih izvješća provodila se prema zakonom propisanim kriterijima opisanih u stavcima 21.a. i 24.a (Narodne novine, br. 78/15, 120/16 i 116/18), te načelima određivanja sadržaja nefinancijskog izvještaja propisanih u GRI Standardima i smjernicama Europske komisije za nefinancijsko izvještavanje (Službeni list Europske unije 2017/C 215/01).
Cilj predstavljanja Nacionalne studije javnosti predstavljanje je samog pojma nefinancijskog izvješćivanja i nefinancijskih informacija, kruga obveznika izrade, zakonskog okvira, te najvažnije, naglašavanje motiva i prednosti nefinancijskog izvješćivanja poput identifikacije rizika za okoliš i društvo te privlačenje investitora integriranim izvješćivanjem povećanjem transparentnosti.
Nacionalnom studijom o stanju nefinancijskog izvješćivanja planira se sustavno i periodički (svake dvije godine) analizirati stanje nefinancijskog izvješćivanja u Hrvatskoj kako bi se prvenstveno povećala konkurentnost hrvatskih poduzeća.
Studija Nacionalne studije o stanju u nefinancijskom izvješćivanju u Hrvatskoj 2017. i 2018. dostupna je na ovoj poveznici.
Nacionalna studija o stanju u nefinancijskom izvješćivanju u Hrvatskoj za 2017. i 2018. godinu predstavljena je 15.11.2019. godine u Ministarstvu financija. Na predstavljanju Nacionalne studije sudjelovali su predsjednica i suosnivačica Instituta za društveno odgovorno poslovanje dr. sc. Nikolina Markota Vukić, državni tajnik Ministarstva financija Zdravko Zrinušić, John Gašparac, predsjednik uprave PwC Hrvatska, Vali Marszalek, savjetnica za održivi razvoj i DOP, izvršna direktorica Global Compact mreže Hrvatska.
Nefinancijsko izvješće u suštini sadrži osnovne informacije nužne za razumijevanje poslovnih rezultata i razvoja poduzetnika te razumijevanje učinka njegovih aktivnosti na okolišna, socijalna i kadrovska pitanja, pitanja u vezi ljudskih prava te borbe protiv korupcije i podmićivanja.
Državni tajnik Zrinušić istaknuo je kako se ovim predstavljanjem prvenstveno žele istaknuti koristi koje nefinancijsko izvješćivanje donosi za same poduzetnike. Objavljivanjem ciljeva i transparentnim izvještavanjem postiže se pozitivan stav investitora za dugoročna ulaganja, privlači se kvalitetna radna snaga i dobavljači, te se omogućava veća dostupnost sredstava namijenjenih poticanju ulaganja.
Za dugoročna ulaganja više nije dovoljna sama profitabilnost poslovanja već investitori traže i informacije o pozitivnom utjecaju poslovanja poduzetnika na okoliš i društvo, budući je društveno odgovorno poslovanje preduvjet „održivog razvoja“. Posljedično, isto treba pridonijeti rastu te većem povjerenju među svim dionicima, uključujući ulagače i potrošače, s težnjom povećanja konkurentnosti tvrtki. U ovom slučaju hrvatskih tvrtki.
„Sve opisano sažeto je u jednoj rečenici, odnosno definiciji „održivog razvoja“, kao načela koje je međunarodna zajednica prihvatila kao jedini mogući koncept razvoja: Održivi razvoj je razvoj koji zadovoljava potrebe današnjice, a pritom ne ugrožava potrebe budućih generacija”, zaključio je Zrinušić.