EU direktiva o transparentnosti plaća - EUPTD

Europska unija u svim svojim politikama i aktivnostima teži uklanjanju nejednakosti, promicanju ravnopravnosti između muškaraca i žena te borbi protiv diskriminacije na temelju spola. Tako je Ugovorom o funkcioniranju Europske unije predviđeno donošenje mjera za osiguranje primjene načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada, uključujući načelo jednake plaće za jednak rad ili za rad jednake vrijednosti. Jedan takav korak naprijed predstavlja EU direktiva o transparentnosti plaća - EU Pay Transparency Directive (EUPTD).


Zašto je EUPTD donesen?

Razlika u plaćama predstavlja postojeći problem unutar Europske unije. Prema privremenim podacima Eurostata za 2024., neprilagođena razlika u prosječnim bruto satnim zaradama žena i muškaraca iznosila je 11,1 % u Europskoj uniji te 6,6 % u Hrvatskoj (Eurostat, n.d.). Uzrokovana je različitim čimbenicima, kao što su:

  • rodni stereotipi

  • perpetuacija „staklenog stropa” - sustavna prepreka koja sprječava određene skupine zaposlenika od napredovanja na više rukovodeće pozicije unutar organizacije, odnosno zadržavanje na srednjoj razini rukovodstva

  • perpetuacija „ljepljivog poda” - diskriminacijski obrazac zapošljavanja koji zadržava određene skupine zaposlenika pri dnu radne ljestvice, odnosno hijerarhije kao što su činovnički ili uslužni poslovi

  • horizontalna segregacija - neravnomjerna raspodjela muškaraca i žena u specifičnim područjima i sektorima

  • prekomjerna zastupljenost žena na slabo plaćenim uslužnim poslovima;

  • nejednaka raspodjela obveza skrbi

Dodatan čimbenik koji pridonosi održavanju postojeće situacije jest transparentnost plaća prije zapošljavanja i opći nedostatak transparentnosti u vezi s platnim razredima. Transparentnost plaća prije zapošljavanja važan je element uklanjanja diskriminacije u pogledu plaće jer ne obuhvaća samo plaću, nego i dopunske ili varijabilne komponente poput bonusa, naknada za prekovremeni rad, putne troškove, doplatke za stanovanje i hranu, isplate u slučaju otkaza, itd. Nedostatak informacija o predviđenom rasponu plaća za radno mjesto stvara asimetričnost informacija, dok sustavi klasifikacije i ocjenjivanja radnih mjesta, koji ako se ne primjenjuju na rodno neutralan način, mogu dovesti do rodno uvjetovane diskriminacije u pogledu plaće. U tim slučajevima doprinose razlici u plaćama i perpetuiraju je jer se u situacijama u kojima je obavljen rad jednake vrijednosti radna mjesta u kojima prevladavaju muškarci vrednuju različito od onih u kojima prevladavaju žene. Zbog toga klasifikacija radnih mjesta čini važan element uklanjanja diskriminacije u pogledu plaće.

U tu svrhu potrebne su obvezujuće mjere kako bi se povećala transparentnost plaća te kako bi se organizacije potaknule na preispitivanje platnih struktura i osigurale jednake plaće žena i muškaraca koji obavljaju rad jednake vrijednosti, ali i pripomoglo potencijalnim radnicima da budu u mogućnosti donijeti informiranu odluku o očekivanoj plaći. Transparentnost bi osigurala rodno nepristranu osnovu za određivanje plaća te bi riješila i problem intersekcijske diskriminacije, u kojoj netransparentno određivanje plaće omogućuje diskriminirajuću praksu.


Zahtjevi EUPTD-a

Direktiva pokriva nekoliko tema u svrhu osiguravanja transparentnosti i pravednosti plaća. Ona traži da se plaće određuju na temelju objektivnih i rodno neutralnih kriterija, da zaposlenici moraju biti u mogućnosti zatražiti informacije o njihovu platnom razredu, da tražitelji zaposlenja trebaju biti upoznati o plaćama kada se prijavljuju za radna mjesta, da poslodavci izvještavaju razlici u plaći ako prelaze prag i da se provodi zajednička procjena plaća s predstavnicima radnika ako se razlika u plaći ne može objasniti objektivnim kriterijima, a prelazi 5 %.

Direktiva se primjenjuje na poslodavce u javnom i privatnom sektoru, a odnosi se na sve radnike koji imaju sklopljen ugovor o radu, uključujući radnike koji rade u nepunom radnom vremenu, koji su zaposleni na određeno vrijeme i koji su zaposleni preko agencije za privremeno zapošljavanje.

Rok za prijenos Direktive u nacionalna zakonodavstva istekao je 7. lipnja 2026. godine. U Hrvatskoj je u tijeku postupak usklađivanja Zakona o radu s Direktivom o transparentnosti plaća (Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, 2026b).

EU Direktiva o transparentnosti plaća_prijenos u zakonodavstvo

Sl. 1. Status prijenosa Direktive u nacionalna zakonodavstva na 14. listopada 2026. (Syndio, n.d.)

Transparentnost određivanja plaće

Ako poslodavci za određivanje plaće upotrebljavaju sustav klasifikacije radnih mjesta, on se mora temeljiti na istim rodno neutralni i nepristranim kriterijima i trebao bi biti sastavljen tako da isključuje svaku diskriminaciju na temelju spola.

Vrijednost rada trebala bi se procjenjivati i uspoređivati na temelju objektivnih kriterija, uključujući obrazovne i stručne zahtjeve. Objektivni kriteriji koje treba primjenjivati trebali bi uključivati:

  1. vještine

  2. zalaganje

  3. odgovornost

  4. radne uvjete

Poslodavac treba odvagnuti svaki od četiri čimbenika ovisno o njihovoj relevantnosti za određeno radno mjesto ili položaj. Moguće je uzeti u obzir i dodatne kriterije, ako su relevantni i obrazloženi. Osobito se ne smiju podcijeniti relevantne meke vještine.

Kako bi se poslodavcima olakšala uspostava objektivnih i rodno neutralnih sustava vrednovanja radnih mjesta, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike predstavilo je metodologiju za vrednovanje radnih mjesta s pripadajućim praktičnim alatima. Metodologija je besplatno dostupna poslodavcima, a njezina primjena nije obvezna (Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, 2026a). Dodatnu podršku pružaju i smjernice Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE), koje sadržavaju preporuke i alate za rodno neutralno vrednovanje i klasifikaciju radnih mjesta (European Institute for Gender Equality, 2026).

Platne strukture moraju omogućavati procjenu toga jesu li radnici u usporedivoj situaciji s obzirom na vrijednost rada, na temelju objektivnih, rodno neutralnih i nepristranih kriterija, kao što su postignuti rezultati i kompetencije. Njima se mora osigurati da ne postoje rodno uvjetovane razlike u plaći zaposlenika koji obavljaju rad jednake vrijednosti koje nisu obrazložene objektivnim, rodno neutralnim kriterijima. Poslodavci mogu priložiti objašnjenje potencijalnih razlika, no ako nisu obrazložene navedenim kriterijima trebale bi se poduzeti mjere za uklanjanje nejednakosti.

Poslodavci bi trebali staviti radnicima na raspolaganje kriterije koje upotrebljavaju za određivanje platnih razreda i povećanje plaća. Kriteriji povezani s povećanjem plaća mogu uključivati, između ostaloga, individualne rezultate, razvoj vještina i radni staž.

Platne razrede trebalo bi izraziti kao godišnju bruto plaću i odgovarajuću bruto satnicu, dok bi se izračun tih iznosa trebao moći temeljiti na stvarnoj plaći utvrđenoj za određenog radnika. Za te potrebe važno je određivanje valjanog usporedivog zaposlenika kao parametar za utvrđivanje toga može li se rad smatrati radom jednake vrijednosti.

Sama usporedba nije nužno ograničena na situacije u kojima muškarci i žene rade za istog poslodavca ili na radnike koji su zaposleni u isto vrijeme. Radnici mogu biti u usporedivoj situaciji čak i ako ne rade za istog poslodavca, kad god se uvjeti plaće mogu pripisati jedinstvenom izvoru koji ih uspostavlja i ako su ti uvjeti jednaki i usporedivi. U situacijama u kojima ne postoji stvarni usporedivi zaposlenik, trebalo bi dopustiti primjenu koncepta hipotetskog usporedivog zaposlenika.


Pravo na informacije

Svi radnici trebali bi imati pravo da na vlastiti zahtjev dobiju informacije o svojem individualnom platnom razredu i prosječnim platnim razredima. Poslodavci ne smiju onemogućiti radnicima da otkriju svoju plaću u svrhu ostvarenja načela jednake plaće, s tim da dobivene informacije upotrebljavaju samo u tu svrhu. Radnici informacije mogu primiti ili direktno ili putem predstavnika radnika. Poslodavac treba svake godine obavijestiti sve radnike o njihovu pravu na primanje informacija.


Transparentnost plaća prije zapošljavanja

Kada su u pitanju osobe koje traže zaposlenje ili koji podnose zahtjev za zapošljavanje, trebali bi dobiti informacije o početnoj plaći ili njezinu rasponu na način kojim se osiguravaju informirani i transparentni pregovori o plaći. U skladu s tim, poslodavci bi trebali osigurati da oglasi za slobodna radna mjesta i nazivi radnih mjesta budu rodno neutralni te da se postupci zapošljavanja vode na nediskriminirajući način, a također im se ne bi trebalo dopustiti da se raspituju ili proaktivno pokušavaju dobiti informacije o trenutnoj plaći osobe u pitanju.


Izvještavanje o razlici u plaći i ključni datumi

Poslodavci koji zapošljavaju najmanje 100 radnika trebali bi redovito izvještavati o plaćama tijelu zaduženom za prikupljanje i objavu tih podataka, na prikladan i transparentan način. Prema tome, poslodavci koji zapošljavaju:

  1. više od 250 radnika do 7. lipnja 2027. i svake godine nakon toga dostavljaju informacije koje se odnose na prethodnu kalendarsku godinu;

  2. od 150 do 249 radnika do 7. lipnja 2027. i svake tri godine nakon toga dostavljaju informacije koje se odnose na prethodnu kalendarsku godinu;

  3. od 100 do 149 radnika do 7. lipnja 2031. i svake tri godine nakon toga dostavljaju informacije koje se odnose na prethodnu kalendarsku godinu;

  4. manje od 100 radnika mogu dobrovoljno dostaviti informacije.

Informacije koje će poslodavci o svojoj organizaciji morati pružati bit će sljedeće:

  • razlika u plaći na temelju roda

  • razlika u plaći na temelju roda u dopunskim ili varijabilnim komponentama

  • razlika u medijalnoj plaći na temelju roda

  • razlika u medijalnoj plaći na temelju roda u dopunskim ili varijabilnim komponentama

  • udio muškaraca i žena koji primaju dopunske ili varijabilne komponente

  • udio muškaraca i žena u svakom kvartilnom razredu plaća

  • razlika u plaći na temelju roda prema kategorijama radnika raščlanjenima po uobičajenoj osnovnoj nadnici ili plaći i dopunskim ili varijabilnim komponentama

Točnost dostavljenih informacija potvrđuje uprava poslodavca, a radnici, predstavnici radnika, inspektorati rada i tijela za jednakost imaju pravo zatražiti od poslodavaca dodatna pojašnjenja i pojedinosti u vezi s bilo kojim dostavljenim podacima.

Države članice trebale bi izbjegavati nametanje administrativnih, financijskih ili pravnih ograničenja kojima bi se otežalo osnivanje i razvoj mikropoduzeća te malih ili srednjih poduzeća.


Zajednička procjena plaća

U slučajevima kada se izvješćivanjem o plaćama ukazuje razlika u prosječnom platnom razredu muškaraca i žena od najmanje 5 %, kada se ta razlika nije obrazložila objektivnim i rodno neutralnim kriterijima i kada se ta neobrazložena razlika ne ispravi u roku od šest mjeseci od dana podnošenja izvješća o plaćama, poslodavac mora provesti zajedničku procjenu plaća.

Provodi se kako bi se utvrdile, ispravile i spriječile razlike u plaćama muškaraca i žena u razumnom roku, zbog čega mora biti na raspolaganju radnicima i njihovim predstavnicima. Procjena se provodi u suradnji između poslodavca i predstavnika radnika, koji trebaju biti imenovani ako ne postoje.

U konačnici, izvješćivanje i zajedničke procjene plaća doprinose većoj osviještenosti o rodnoj pristranosti u strukturama plaća i u diskriminaciji u pogledu plaće.


Kako će se vršiti provjere usklađenosti s EUPTD-om?

Svaka država članica trebat će imenovati tijelo za praćenje i potporu provedbi nacionalnih mjera. Dužnost izabranog tijela također će biti osiguravanje da se provedba prava na jednaku plaću prati na pravilan način.

Neće biti nužno uspostaviti novo tijelo, već će se zadaće moći dodijeliti postojećim tijelima. Njima će biti povjereno prikupljanje podataka o razlici u plaćama koje dostavljaju poslodavci. Određena tijela trebat će objaviti podatke kako bi se omogućila usporedba podataka za pojedinačne poslodavce, sektore i regije u državi članici.


Sankcije u slučaju nepridržavanja s EUPTD-om

U slučaju kršenja odredaba, države članice trebale bi osigurati djelotvorne, proporcionalne i odvraćajuće sankcije i poduzeti sve mjere potrebne za osiguravanje provedbe tih pravila, što uključuje novčane kazne. Kada su u pitanju opetovana kršenja, trebale bi se osigurati posebne sankcije, koje mogu uključivati razne vrste financijskih mjera, kao što su povlačenje državne naknade ili isključivanje, na određeno razdoblje, iz svih daljnjih dodjela financijskih poticaja ili postupaka javnih natječaja. Države članice također će imati mogućnost označavanja poslodavaca koji ne podliježu obvezama.

Razmatra se mogućnost da se od javnih naručitelja zahtijeva da prema potrebi uvedu sankcije i uvjete za raskid ugovora kojima se osigurava usklađenost s načelom jednake plaće, od kojih sankcije mogu biti isključenja iz sudjelovanja u postupku javne nabave.

Tu su također prava na naknadu u slučaju da su identificirani radnici koji su pretrpjeli štetu, pravni lijekovi ili sudski troškovi. Naknada bi trebala u potpunosti obuhvaćati gubitak i štetu pretrljene kao posljedica diskriminacije u pogledu plaće i isplate u naravi. Pravni lijekovi mogu biti u obliku strukturnih ili organizacijskih mjera kao što je preispitivanje mehanizma određivanja plaća, uspostavljanje akcijskog plana, podizanje svijesti radnika, obavezno osposobljavanje osoblja zaduženog za ljudske resurse o jednakoj plaći uz ostalo.

Prema radnicima i predstavnicima radnika ne smije se postupati na nepovoljniji način zbog toga što ostvaruju svoja prava. Moraju biti zaštićeni od otpuštanja i drugog nepovoljnog postupanja kao reakciju na pritužbe vezane za jednaku plaću.


Izvori