Vrijeme je da raspravimo kako poduzeća (posebno veća poduzeća s više postrojenja) mogu osigurati da izračunati svoju potrošnju energije i emisije stakleničkih plinova.

Zbog rasta potražnje za podacima izvještavanja o održivosti posljednjih godina, mnoge su organizacije počele kvantificirati i izvještavati o svojim emisijama stakleničkih plinova (GHG).

Bez obzira nastoje li poduzeća odgovoriti na pitanja dionika, identificirati mogućnosti za operativno unapređenje poslovanja ili se pozicionirati kao predvodnici održivosti, staklenički plinovi dobivaju na važnosti kako u korporacijskoj tako i u javnoj sferi.

No, metodologije za pripremu ovih izvještaja razlikuju se i donosi značajne razlike u odlučivanju.

Prikupljanje podataka o stvarnoj potrošnji komunalnih usluga – poput računa koji mjere količinu KWh sati električne energije potrošene u određenom objektu – uvijek je preferirani pristup. Ne samo da je najtočniji odraz potrošnje organizacije, već je i najdjelotvorniji; može se koristiti za donošenje poslovnih odluka.

Međutim, kako mnogi novinari počinju tražiti ove podatke od svojih pružatelja, često otkrivaju da su stvarni podaci nepotpuni, sumnjivi – ili, kao što je često slučaj kod iznajmljenih objekata, jednostavno nisu dostupni.

U nedostatku stvarnih podataka, mnogi se za procjenu podataka o aktivnostima obraćaju podacima o referentnim vrijednostima intenziteta korištenja energije (EUI) – koji približno prikazuju potrošnju energije po površini zgrade. Poduzeća koji koriste ovu metodu imaju potpune i obrađene rezultate, ali nisu u mogućnosti koristiti se svojim “inventarom” kako bi razumjeli svoja specifična poslovanja ili izmjerili smanjenje emisija uslijed operativnih promjena. Takvi referentni podaci teško mogu biti djelotvorni.

Možemo zaključiti kako stvarni podaci o iskoristivosti i mjerila intenziteta potrošnje energije imaju ograničenja i prednosti u izvještavanju o stakleničkim plinovima. U potrazi za djelotvornošću, mnoga poduzeća nastoje koristiti stvarne podatke, ali nailaze na poteškoće u njihovom dobivanju. Mjerila daju cjelovite, ali neprimjerene rezultate.

Poduzeća mogu koristiti IDOP Platformu za prikupljanje nefinacijskih podataka kako bi uravnotežili točnost, napor i djelotvornost – i izraditi obrambeni popis emisija.

Rezultati prikupljanja okolišnih podataka putem IDOP Platforme može se koristiti za dosljedno praćenje međugodišnjih promjena, pojednostavljivanje prikupljanja podataka i komunikaciju s davateljima podataka; i što je najvažnije, osnažiti visoki menadžment da koristi okolišne podatke za donošenje odluka.

Pročitajte više što IDOP Platforma nudi na službenoj web stranici.