Cilj održivog razvoja 2: Svijet bez gladi

 

 

Cilj održivog razvoja broj 2 Svijet bez gladi usmjeren je na iskorijenjivanje gladi i svih oblika pothranjenosti, osiguravanje opskrbe hranom za sve i postizanje održive proizvodnje hrane do 2030. godine. Da bismo osigurali hranu za 795 milijuna gladnih ljudi danas i još dvije milijarde više koliko će nas biti 2050. godine, potrebna je korjenita promjena globalnog sustava poljoprivrede i proizvodnje hrane.

Vrijeme je za radikalno promišljanje proizvodnje, distribucije i konzumacije hrane. Održivi oblici poljoprivrede, šumarstva i ribarstva mogu omogućiti zdravu i kvalitetnu hranu za sve i osigurati dostatne prihode te poticati razvoj ruralnih područja i zaštitu okoliša. Ali trenutno stanje tla, voda, oceana i šuma je alarmantno. Uz degradaciju okoliša i smanjenje biološke raznolikosti, klimatske promjene povećavaju pritiske na prirodne resurse o kojima ovisimo, a rizici povezani s katastrofama poput suša i poplava sve su veći. Mnogi stanovnici ruralnih područja prisiljeni su preseliti se u gradove u potrazi za boljim prilikama.

Glad i pothranjenost velika su prepreka održivom razvoju jer predstavljaju zamku iz koje je teško pobjeći. Ljudi koje pate od gladi ili pothranjenosti su manje produktivni i podložniji bolestima stoga često nisu u mogućnosti zaraditi više i tako poboljšati svoj standard. Ako glad nastavi ograničavati ljudski razvoj, nećemo uspjeti ostvariti ni ostale ciljeve održivog razvoja kao što su obrazovanje, zdravlje i dobrobit za sve te rodnu ravnopravnost. S druge strane, svijet bez gladi imat će pozitivan utjecaj na naše gospodarstvo, zdravlje, obrazovanje, jednakost i društveni razvoj. Upravo zato, prehrambeni i poljoprivredni sektor nude ključna rješenja za održivi razvoj a iskorijenjivanje gladi i pothranjenosti je jedan od najvažnijih koraka prema boljoj budućnosti.

GLAD U BROJKAMA:

  • Jedan od devet ljudi na svijetu pati od pothranjenosti (815 milijuna).
  • Velika većina gladnih ljudi živi u zemljama u razvoju, gdje je 12,9% stanovništva pothranjeno.
  • Azija je kontinent s najviše gladnih ljudi - dvije trećine ukupnog broja. Dok je udio gladnih u južnoj Aziji pao u posljednjih nekoliko godina, u zapadnoj Aziji se povećao.
  • Južna Azija je najviše pogođena, s oko 281 milijuna pothranjenih ljudi. U subsaharskoj Africi stopa pothranjenosti je gotovo 23 posto.
  • Neadekvatna prehrana uzrokuje gotovo polovicu smrtnih slučajeva kod djece mlađe od pet godina (45 % tj. 3,1 milijuna djece svake godine)
  • Jedno od četvero djece pati od usporenog rasta, dok u zemljama u razvoju taj udio može porasti na jedan od tri.
  • 66 milijuna osnovnoškolske djece ide u školu gladno u zemljama u razvoju, od čega je 23 milijuna samo u Africi.

SIGURNOST HRANE U BROJKAMA:

  • Poljoprivreda je najveći najveći poslodavac na svijetu, osigurava sredstva za život za 40% svjetske populacije te je najveći izvor prihoda i radnih mjesta za siromašna seoska domaćinstva.
  • 500 milijuna malih farmi širom svijeta, koje uglavnom ovise o kiši za navodnjavanje, proizvode 80% hrane za veliki dio zemalja u razvoju. Stoga je ulaganje u male ruralne proizvođače hrane važno za povećanje sigurnosti hrane i kvalitete prehrane za najsiromašnije, te za proizvodnju hrane za lokalna i globalna tržišta.
  • Od 1900-ih izgubljeno je oko 75% raznolikosti usjeva na poljoprivrednim zemljištima. Poticanje biološke raznolikosti u poljoprivredi pridonosi kvalitetnijoj prehrani, poboljšanju životnih uvjeta za poljoprivrednike te održivijim i otpornijim poljoprivrednim sustavima.
  • Ako bi žene koje se bave poljoprivredom imale isti pristup resursima kao i muškarci, broj gladnih u svijetu mogao bi se smanjiti za čak 150 milijuna.
  • 1.4 milijarde ljudi nema pristup električnoj energiji širom svijeta, a većina njih živi u ruralnim područjima zemalja u razvoju. Energetsko siromaštvo u mnogim regijama osnovna je prepreka smanjenju gladi i proizvodnji dovoljno hrane za budućnost.

Možemo koristiti našu moć kao potrošača i birača, tako da zahtijevamo od vlada i poduzeća da aktivnije rade na iskorijenjivanju gladi u svijetu te potiču održiviju proizvodnju i potrošnju hrane. Možemo se uključiti u dijalog putem društvenih mreža ili u lokalnoj zajednici ili se pridružiti globalnom pokretu uključivanjem u Zero Hunger Challenge - načina je puno!

Sdg 2_idop1

Sdg 2_idop

Izvori:

International Fund for Agricultural Development

Food and Agriculture Organization

World Food Programme

UNICEF – Nutrition

Zero Hunger Challenge

Think.Eat.Save. Reduce your foodprint. 

ODRAZ (2017): Globalni ciljevi održivog razvoja do 2030: Izvještaj za 2016. i 2017