Hi4CSR blog: Prelog kao primjer najbolje prakse održivog gospodarenja otpadom u Hrvatskoj

U svom Akcijskom planu za kružnu ekonomiju Europska unija uspostavila je ambicioznu strategiju gospodarenja otpadom koja uključuje recikliranje 65% komunalnog otpada i 75% ambalažnog otpada do 2030. godine, smanjenje stope odlaganja otpada do maksimalno 10% komunalnog otpada i potpunu zabrane odlaganja odvojeno skupljenog otpada.

Nažalost, stopa odlaganja otpada u Hrvatskoj vrlo je visoka u usporedbi s EU prosjekom: Eurostatovi podaci pokazuju da je u 2013. godini na hrvatskim odlagalištima završilo čak 85% otpada, dok je stopa recikliranja bila 16%, što je porazno u usporedbi s prosječnom stopom recikliranja u Europskoj uniji iste godine, koja je iznosila 44%.

Osim toga, prema izvješću Europske komisije iz 2015. godine, Zagreb se nalazi na posljednjem mjestu od svih europskih metropola po uspješnosti odvojenog sakupljanja otpada. Primjerice, dok se u 28 glavnih gradova Europske unije godišnje proizvede 445 kg komunalnog otpada po stanovniku,  količina proizvedenog komunalnog otpada u Zagrebu iznosi 386 kg po stanovniku, što je 13% niže od EU prosjeka.

Prema tome, u Zagrebu se odvojeno prikupi manje od 5 kg raznih frakcija otpada godišnje po stanovniku (ukupno 1,1% ukupnog otpada po stanovniku), što je daleko ispod europskog prosjeka od 108 kg po stanovniku. Stvari su još alarmantnije kad uzmemo u obzir činjenicu da grad Zagreb, prema članku autorâ Ribić, Voća i Ilakovac iz 2017. godine, generira čak 21% ukupnog otpada u Hrvatskoj!

Međutim, postoji nekoliko hrvatskih općina s tako naprednim sustavom gospodarenja otpadom da su nadmašili ne samo nacionalne stope recikliranja, nego i europski prosjek. Sedam općina s područja Donjeg Međimurja, uključujući grad Prelog i općine Goričan, Donji Kraljevec, Sveta Marija, Donji Vidovec, Donja Dubrava i Kotoriba, u kojima živi oko 25.000 stanovnika, posljednjih su se godina afirmirale kao međunarodni lideri u održivom i ekološki prihvatljivom gospodarenju otpadom.

Nakon nekoliko godina odvojenog prikupljanja i recikliranja otpada, spomenute općine su u veljači 2016. na konferenciji u Prelogu potpisale europsku strategiju 'Zero Waste 2020', čime su se obvezale odvojeno sakupiti i obraditi 70% otpada do 2020. godine i ujedno upisale na kartu najboljih praksi u Europi. Konferenciju je organizirala Zelena akcija (Friends of the Earth Croatia), vodeća hrvatska udruga za zaštitu okoliša i nacionalni koordinator mreže Zero Waste Europe. Prema studiji udruge, sustav gospodarenja otpadom donjeg Međimurja rezultirao je sa zbrinjavanjem više od 3 300 000 kg korisnog otpada, uz zapošljavanje dodatnih radnika i smanjenje cijene usluge za građane. Domaćinstva su smanjila odlaganje otpada s 98,8 kg na 89,95 kg po stanovniku godišnje. Također, udio odvojeno prikupljenog otpada iznosi 56,27% ukupne količine otpada, što ne samo daleko iznad hrvatskog prosjeka nego i znatno iznad europskog prosjeka (44%).

Sve navedeno pokazuje da se i na lokalnoj razini mogu postići veliki rezultati u održivom gospodarenju otpadom, posebice kroz suradnju više dionika kao što su gradske vlasti, udruge, međunarodne organizacije i lokalna zajednica.

Izvori:

Closing the loop - An EU action plan for the Circular Economy

Municipal waste generation and management: current situation in Croatia

Assessment of separate collection schemes in the 28 capitals of the EU

Friends of the Earth Croatia: Seven municipalities adopted Zero Waste Strategy

Friends of the Earth Croatia: First Zero Waste in Croatia

Zelena akcija: Analiza sustava gospodarenja otpadom donjeg Međimurja (studija)

Ribić, Voća & Ilakovac: Concept of sustainable waste management in the city of Zagreb


Autor: Ivan Petarčić (RRiF-plus d.o.o.)