Trendovi u nefinancijskom izvještavanju u 2017. godini

Promjene u svakom području, pa tako i području nefinancijskog izvještavanja, uvijek se odvijaju pod utjecajem važnih događaja iz prethodnog razdoblja. U 2017. godini to se prvenstveno odnosi na promjene povezane s okolišnim politikama u zadnjih nekoliko godina. Kraj 2015. godine obilježio je COP 21, tj. 21. zasjedanje Konferencije stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), što je rezultiralo Pariškim sporazumom, snažnom porukom o novom globalnom smjeru okolišnih politika i postavljanjem temelja za udruženu borbu protiv klimatskih promjena.

Iako su obaveze koje proizlaze iz sporazuma uglavnom samo-nametnute, bilo je izrazito obeshrabrujuće vidjeti kako je američka vlada u lipnju donijela odluku o povlačenju iz sporazuma. S druge strane, više od tisuću američkih kompanija, investitora, gradova i akademskih institucija potpisalo je otvoreno pismo u kojima naglašavaju svoje potpuno pristajanje uz ideje Pariškog sporazuma, bez obzira na političko vodstvo. Njihova potpora nije ostala samo na deklarativnoj razini, nego je postala pokretač stvarnih promjena u percepciji i prioritetima te simbol snažne posvećenosti zaštiti okoliša i održivom razvoju kao integralnom dijelu svakodnevnog života. Radi se o sustavnoj promjeni jer upravo je ta korporativna posvećenost ekološkoj dimenziji poslovanja, bez obzira na promjene u političkoj klimi, jedan od važnijih DOP trendova u 2017. godini, prema brojnim analizama.

2015. godina donijela je i novu platformu u vidu UN-ovih Ciljeva održivog razvoja za 2030 godinu. Ti ciljevi su široko zastupljeni u medijima i podupiru ih vodeći ljudi iz područja održivosti. Neke kompanije su bile dovoljno brze da implementiraju te ciljeve u svoje prošlogodišnje strategije, planove i izvještaje, a šira implementacija se tek očekuje, s obzirom da je integriranje Ciljeva održivog razvoja također jedan od značajnijih DOP trendova prisutnih u 2017. godini.

S obzirom da je američka vlada propustila prepoznati važnost ovog pitanja, institucije Europske unije preuzele su vodeće mjesto u području nefinancijskog izvještavanja. Nova EU direktiva o nefinancijskom izvještavanju, koja je stupila na snagu u siječnju a prve će rezultate dati u 2018. godine, zahtijeva od kompanija objavljivanje informacija vezanih uz, primjerice, okolišne aspekte, ljudska prava, antikorupcijske mjere, politike raznolikosti i socijalne inkluzivnosti, rizike poslovanja i drugo.

Dok opći angažman oko tema DOP-a i održivosti nastavlja jačati, sâmo izvještavanje te osobito njegov sadašnji oblik izvor je kontinuiranog nezadovoljstva, prenosi konzultantska kuća SustainAbility. Čini se da kompanije i dalje rade izvještaje koji su dosadni, neinspirativni i ne uspijevaju dobro prenijeti poruku. Najčešće spominjani problem je u tome što kompanije često slijepo slijede standarde izvještavanja umjesto da se usredotoče na vlastite probleme. Budući da razne smjernice za izvještavanje konstantno evoluiraju i specijaliziraju se, postoji potreba za konsolidacijom i pojašnjenjima. Posebno se to odnosi na probleme od najveće važnosti za dionike jer izvještaji općenito nisu dovoljno orijentirani na dionike i njihova pitanja. Čini se neizbježnim da će u doba rastuće transparentnosti i dionici sve više dobivati pristup najrazličitijim informacijama. Međutim, da dionici ne izgube interes i ne postanu prezasićeni velikim količinama podataka, kompanije moraju pronaći načine da ih uključe i zainteresiraju ciljanim izvještajima.

Standardi izvještavanja o DOP-u i održivosti mogu se razlikovati, ali svatko bi trebao biti upoznat sa smjernicama Globalne Inicijative za izvještavanje (GRI), koje su još uvijek najčešće u upotrebi. Prošlo je tek nekoliko godina od kada je GRI počeo koristiti svoje G4 smjernice, a kompanije su se tome trudile prilagoditi. Sada se opet prebacujemo na drugačiji sustav. Srećom, GRI je sastavio vodič za prelazak sa starih G4 smjernica na nove GRI standarde, u upotrebi od 1. siječnja 2018. GRI svoju popularnost djelomično može zahvaliti svom multistakeholderskom pristupu, ali on nikako nije jedini okvir za izvještavanje. Drugi često spominjani okviri i metodologije za izvještavanje su International Integrated Reporting Council (IIRC) i Sustainability Accounting Standards Board (SASB). SASB okvir, kao najmlađi od ova tri, još treba neke dorade, ali koristi se u sve većem broju izvještaja. S druge strane, IIRC metodologija svoju sve veću popularnost zahvaljuje financijskim izvještajima.

Kao netko tko ima zadatak tražiti informacije o korporativnim aktivnostima iz područja održivosti, želio bih vidjeti veću promociju DOP-a od strane samih kompanija, jer pronalaženje informacija o društveno odgovornim i održivim praksama redovito predstavlja ozbiljan izazov. Ako kompanije očekuju da će njihove aktivnosti imati stvarni utjecaj na potrošače i zaposlenike, koji su i najvažniji dionici DOP-a, moraju im osigurati lako dostupne i razumljive izvore informacije. To je nešto što one još uvijek ne uspijevaju.

Primjeri izvještaja:

3M

Philips

Patagonia

Patagonia 2

Timberland

 

Autori: Tatiana Čaplová, Karel Doleček / Pontis Foundation

Izvor: hi4csr.com