Novi EU plan poreza na dobit

001 (2)

Nedavni skandal nakon otkrića Rajskih dokumenata u studenom 2017. godine je pokazao da još uvijek postoji mnogo nejasnoća koje okružuju porez na dobit u Europi. Uz Rajske dokumente koji su otkrili veze između poreznih utočišta i više od 100 multinacionalnih korporacija, nedavne skandale pranja novca u Danskoj, Estoniji i Latviji, te porezne skandale koji su posljednjih godina pogodili Europu, jedno je očito: postoji rastuća potreba za boljom regulacijom poreza na dobit u Europi.

Zajedničku konsolidiranu osnovicu poreza na dobit (CCCTB), sastavni dio novog EU plana poreza na dobit, odobrio je 21. travnja 2018 odbor Europskog parlamenta za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON). Zasebna, komplementarna mjeru koja stvara temelje za usklađeni sustav poreza na dobit  Zajednička osnovica poreza na dobit  je također bila odobrena na isti dan. Ove nove mjere nastoje stvoriti jedinstven, jasan i pravedan EU režim poreza na dobit, tj. porezni sustav koji je pogodniji za današnje digitalno i svjetsko gospodarstvo.

Prijedlozi uključuju mjerila za utvrđivanje ima li tvrtka digitalnu prisutnost u državi članici EU koja bi mogla biti odgovorna za oporezivanje čak i ako nema stalno mjesto poslovanja u toj zemlji. ECON poziva Europsku komisiju da prati tehničke standarde za korisnike, digitalne ugovore i količinu prikupljenog digitalnog sadržaja koji tvrtka koristi za potrebe pretraživanja podataka, što bi trebalo pružiti jasniju sliku o tome gdje tvrtka generira svoju dobit i gdje bi se trebalo oporezivati. Osobni podaci su nematerijalna, ali vrlo vrijedna imovina za mnoge današnje tvrtke, no oni se trenutno ne uzimaju u obzir prilikom izračuna poreznih obveza kompanija.

Također, prijedlozi zahtijevaju usklađeni sustav oporezivanja na dobit, što znači da će tvrtke trebati izračunati svoje porezne račune zbrajanjem dobiti i gubitaka svojih konstitutivnih tvrtki u svim državama članicama EU. Porezna dobit bi tada bila dodijeljena svakoj državi članici u kojoj tvrtka djeluje prema formuli za dijeljenje utemeljenoj na prodaji, imovini i radu, kao i njihovoj upotrebi osobnih podataka. Cilj je ukloniti trenutnu praksu tvrtki prebacivanja svojih poreznih osnovica u nisko porezne jurisdikcije.

Kada prijedlozi stupe na snagu, jedinstveni skup poreznih pravila će biti primijenjen u svim državama članicama. Tvrtke se više ne bi trebale nositi s 28 različitih skupova nacionalnih pravila te bi također i bile odgovorne jednoj poreznoj upravi.

Iako još uvijek postoje otvorena pitanja, ovi su prijedlozi definitivno korak u pravom smjeru za dostavljanje porezne pravde diljem EU.

Autor: Ivan Petarčić / RRiF-plus d.o.o.

Izvor: hi4csr.com