Društveno odgovorno poslovanje u vrijeme koronavirusa

Društveno odgovorno poslovanje (ili uobičajena skraćenica – DOP). Pojam koji zvuči poznato. Svejedno, koristi pokušati definirati ga, barem za jednokratnu uporabu. Stoga, u moru definicija, izdvajam jednu: „koncept upravljanja unutar kojeg tvrtke integriraju društvena i ekološka pitanja u svoje poslovanje i interakcije sa dionicima.“

Svaki pojam je potrebno staviti u određeni društveni i vremenski kontekst. Današnji kontekst je u potpunosti definiran aktualnom pandemijom koronavirusa, koja od svakog pojedinca, poduzeća, institucije zahtijeva prilagodbu. Stoga se postavlja pitanje – koja je uloga DOP-a u vrijeme koronavirusa?

Vjerojatno najbitnija stvar koju tvrtka – mala ili velika, lokalna ili međunarodna – trenutno može uraditi jest krenuti „iz svog dvorišta“. Drugim riječima, najprije se treba pokušati pobrinuti za svoje zaposlene i omogućiti im (gdje je to moguće i gdje priroda posla to dozvoljava) opciju rada od kuće kako bi očuvali stabilnost poslovanja i radna mjesta.

 

Svakodnevno čitamo vijesti kako velike korporacije poput Amazona i Google-a doprinose borbi protiv koronavirusa i troše svoja sredstva predviđena za društveno odgovorno poslovanje kako bi adresirali novonastalu situaciju, te pružili podršku onima kojima je ona najpotrebnija; ili kako autoindustrija nastoji preusmjeriti svoju proizvodnju na medicinsku opremu. Slični primjeri (privatnih i javnih poduzeća) postoje i u Hrvatskoj i susjedstvu

No, nisu svi Google i Amazon. S druge strane, svatko ima svoju ulogu. Vjerojatno najbitnija stvar koju tvrtka – mala ili velika, lokalna ili međunarodna – trenutno može uraditi jest krenuti „iz svog dvorišta“. Drugim riječima, najprije se treba pokušati pobrinuti za svoje zaposlene i omogućiti im  (gdje je to moguće i gdje priroda posla to dozvoljava) opciju rada od kuće kako bi očuvali stabilnost poslovanja i radna mjesta. U ovoj situaciji jako je teško zamisliti koliko dalekosežne će biti ekonomske posljedice koronavirusa. Shodno tome, težnja stabilnosti poslovanja se trenutno nameće kao prioritet. Štoviše, nekima trenutna situacija otvara nove mogućnosti za daljnji razvoj poslovanja i profit. Naposljetku, dok jednom ne smrkne drugom ne svane.

Nakon uspješne stabilizacije poslovanja, tvrtkama ostaje niz otvorenih pitanja koja se tiču DOP-a. Odgovori na ta pitanja mogu doprinijeti cjelokupnim društvenim naporima usmjerenima ka savladavanju pandemije koronavirusa. Primjerice, Emily Kane Miller u razgovoru za Forbes navodi sljedeće:

  • Tko su nam ključni partneri i kako im ide poslovanje? Koliko je naše financiranje ograničeno? Kako možemo omogućiti sadašnjim partnerima korištenje naših resursa? Raspolažemo li dodatnim kapacitetima i na koji način možemo učiniti više za njih?
  • Na koji način je moja tvrtka sposobna odgovoriti izazovima koronavirusa?
  • Uzimajući u obzir trenutnu situaciju, funkcionira li moj radni kolektiv u punom kapacitetu? Postoji li način na koji bi moj tim mogao pridonijeti rješavanju problema vezanih uz koronavirus?
  • Možemo li na neki način dati vjetar u leđa institucijama vlasti, izabranim dužnosnicima ili zdravstvenom sustavu?
  • Tko radi posao sličan našem i kako možemo udružiti snage? Vrijeme je za suradnju i partnerstva kao nikad do sada.
  • Posljednje, ali ne manje važno, su male stvari koje puno znače: ponuditi pomoć, postavljati pitanja, slušati, pridržavati se uputa, olakšati teret onima na prvoj liniji „obrane“.

 Edwin -hooper -Q8m 8c Lkryeo -unsplash (1) 

Izvor: Photo by Edwin Hooper on Unsplash

Vrlo je jasno kako mala i srednja poduzeća nemaju na raspolaganju resurse koje posjeduju velike tvrtke. Međutim, i najmanji doprinos vrijedi. Stoga je u kriznim vremenima krucijalno napraviti detaljnu analizu čime poduzeća – bez obzira na njihovu veličinu – zaista raspolažu. Koncepcija DOP-a može olakšati razumijevanje cjelokupnog poslovnog lanca, gdje svaka karika posjeduje svoju svrhu, a nefunkcioniranje i najmanjeg elementa može ugroziti cijelu strukturu.

Ovime dolazimo do još jednog važnog pitanja, a to je odgovornost i uloga pojedinaca koji se bave društveno odgovornim poslovanjem. I tu postoje različiti načini na koje DOP stručnjaci mogu pridonijeti trenutnoj borbi protiv koronavirusa:

  • Točno i pravovremeno informiranje je ključ
  • Redovni kontakt sa menadžmentom tvrtke i ostalim poslovnim partnerima također
  • Osmišljavanje novih, kreativnih načina angažmana zaposlenih
  • Oduprijeti se napasti – ovo nije vrijeme za samopromociju

S druge strane, javne vlasti trebaju djelovati na osnaživanju kulture društveno odgovornog poslovanja. Primjeri dobre prakse već postoje. Nedavna odluka indijskog ministarstva za korporativne poslove omogućava da se sredstva koja tvrtke potroše za borbu protiv koronavirusa kvalificiraju kao aktivnost društveno odgovornog poslovanja. Ovakav stav državnih vlasti potiče korištenje sredstava u ovu svrhu, osnažuje ulogu poduzeća u pronalaženju odgovora na postojeću krizu, te općenito promovira važnost društveno odgovornog poslovanja.

Na sličan način, podružnica američke gospodarske komore je nedavno napravila popis (koji se redovno ažurira) poduzeća koja daju potporu u borbi protiv koronavirusa. Ovakav pristup je interaktivan i transparentan. S jedne strane, omogućuje uvid javnosti u aktivnosti raznih tvrtki i korporacija, pružajući istovremeno ideje drugima koji žele pomoći na sličan način. S druge strane, samim tvrtkama i korporacijama služi kao učinkovit i inovativan način poslovnog komuniciranja i promocije njihovih proizvoda i usluga.

U konačnici, izazovi zahtijevaju kreativnost. I tako je bilo uvijek. Vrlo često, najveća postignuća i izumi dolaze u vremenima najvećih kriza. Možda cjelokupnu povijest čovječanstva možemo promatrati na taj način. Slično treba pristupiti i trenutnoj krizi. Svakodnevno svjedočimo iznimnim idejama, inovacijama, partnerstvima. Sve praćeno s mnoštvom empatije i solidarnosti s onima koji su najteže pogođeni ovom situacijom. Na tom tragu treba razmišljati i o ulozi DOP-a u vrijeme koronavirusa. Da bismo jednom kada se vratimo na „staro i normalno“, društveno odgovorno poslovanje postalo „normalno i standard“.